POVIJEST

Duvno, stariji oblik Dumno, ima korijen svoga imena u ilirskoj rijeci D'lmno - pašnjak, odnosno dalma (delma) - ovca. Ime Duvno za grad se upotrebljavalo tek u novije vrijeme. U rimsko doba bio je to Delminium; u vrijeme hrvatskih i bosanskih vladara - Županjac (po mjestu stanovanja upravitelja župe Duvno); za turske vladavine Županj-potok; u vrijeme Austrougarske - Županjac; od 1925-1945. Tomislavgrad; od 1945. do devedesetih Duvno; da bi na kraju bilo vraceno ime Tomislavgrad. Dan Tomislavgrada je 8. srpanj.

Duvanjski kraj je druga od više stuba kojima se visoko planinsko podrucje jugozapadne Bosne spušta k Jadranu. Geološki, po sastavu tla, ovo je izrazito podrucje veoma velikog dinarskog krševitog prostora što se pruža od Trsta do Albanije; po svom smještaju i sastavu tla kao i po tjelesnim, duhovnim i duševnim svojstvima svoga stanovništva više je dio Dalmacije ili Hercegovine nego Bosne, ili još bolje: tromeda je što ih dijeli i povezuje; nije ni cudo da mu i pucanstvo potjece iz sva tri podrucja.

Nekada je Duvanjski kraj bio jedan od glavnih opskrbljivaca dalmatinskohercegovackih krajeva stocnim proizvodima pa je vrijedila uzrecica: "Duvno zlatno guvno". To je bilo bogatstvo Duvnjaka još od ilirskog vremena. Danas vecina Duvnjaka živi od rada po bogatim zapadnim zemljama. Industrijski pogoni i drugi izvori zarade tek se stvaraju i otvaraju. Dugo ce se još morati cekati da ovaj snažni i marljivi covjek zaradi svoj kruh u svom Duvnu.