ZANIMLJIVOSTI

* www.petkovic.info * Copyright © DRAGAN PETKOVIC, Prnjavor, Republika Srpska

 

 

Dilema pušenje ili zdravlje!
(a) i pušenje i zdravlje: Većina pušača bi rekla obadvoje! "Još se može, ne smeta..."
(b) pušenje: Strastveni pušači pri ovom izboru pušenje imaju izgovor: "Mora se od nečega umrijeti".
(c) zdravlje: Ovaj odgovor odabiru uglavnom nepušači.
Ova stranica je posvećena zanimljivostima i nekim istraživanjima o ovom, najraširenijem poroku na svijetu.

Neki podaci o sastavu cigareta i nikotinskoj zavisnošću

U cigarete se ubacuje 600 komponenti. Sumpor se stavlja da bi nekvalitetan duvan dobio žutu boju. Olovo, da bi korigovao ukus i zbog ovog sastojka pušači često osjećaju metalni ukus u ustima. Da bi se stabilizovala vlaga, proizvođači ubacuju antifriz. Da se pepeo ne bi krunio dodaju se azbestna vlakna, a da bi bio bijel ubacuje se titan-dioksid. Kako su proizvođači počeli da ubacuju amonijak u cigarete, dokazano je da amonijak stvara ozbiljne promjene u mozgu po pitanju zavisnosti.
Naime, kao najteži oblik zavisnosti se kategoriše heroinska zavisnost, pušenje je na drugom mjestu, treća je zavisnost od kokaina, četvrta alkol i peta zavisnost od kafe. Koliko je teško osloboditi se nikotinske zavisnosti svjedoči podatak da dok proizvođači nisu ubacivali amonijak, 15 odsto pušača mogao je lakše, bez stručne pomoći, da ostavi cigarete, a sada je tek procenat od 0,1 do 0,2 posto prestane spontano da puši.
Uz izuzetno snažnu nikotinsku zavisnost, ozbiljan problem je i apstinencijalni sindrom koji se razvija odmah po prestanku pušenja. Kriza koja počinje već posle dva časa može da traje i do šest mjeseci. Pušač je suočen sa žudnjom za cigaretom, promjenljivog je raspoloženja, uzrujan, sa znacima anksioznih i depresivnih reakcija. Usporen je srčani rad, koncentracija je niža, usporen je metabolizam, primetna je stalna glad...

Najveći potrošači duvana

Najveći potrošači duvana u Evropi nalaze se na Balkanu, uporištu zavisnosti o pušenju koja zahvata između 30 i 40 posto odraslih u regiji i koja je na prostoru bivše Jugoslavije odgovorna za smrt više od 40 posto ljudi mlađih od 70 godina, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
"U tom se dijelu Evrope najviše puši", ističe Marc Danzon, direktor WHO za Evropu. Zavisnost o duvanu kod žena i dalje raste u tim zemljama, a posebno je visoka u SiCG - 34 posto, te BiH - 28 posto. Neki podaci govore da se u Srbiji dnevno popuši oko 73 miliona cigareta. (oktobar, 2005.godina)

U Evropi najviše mladih pušača

LONDON - Evropa je možda svjetski predvodnik u zabrani pušenja na javnim mjestima, ali među tinejdžerima ima najvišu učestalost pušača na svijetu.
Puši gotovo 18 posto Evropljana starosti od 13 do 15 godina, što je dvostruko više od globalnog prosjeka od 8,9 posto, kaže se u toj studiji britanskoga naučnog časopisa Lancet.
Slijede Amerike u kojima puši 17,5 posto mladih, pa Afrika s 9,2, zapadni Pacifik sa 6,5 posto, istočni Mediteran s pet posto i jugoistočna Azija s 4,3 posto tinejdžera pušača.
Kad se ukalkulišu i ostali načini upotrebe duvana, kao što su žvakanje i ušmrkavanje, dvije Amerike penju se na vrh ljestvice sa 22,2 posto, slijedi Evropa s 19,8 posto, a globalni je prosjek 17,3 posto.
Autori studije kažu kako su se iznenadili činjenicom da se razlika između dječaka i djevojčica smanjuje.
U Americi puši više djevojčica nego dječaka, a ni u Evropi razlika među polovima nije velika: puši 19,9 dječaka i 15,7 djevojčica.
Podaci za studiju prikupljeni su iz 747 hiljada upitnika koje su popunili učenici 9900 škola u 131 državi i u pojasu Gaze i na Zapadnoj obali. (februar, 2006.godina)

 

O štetnosti duvanskog dima

Duvanski dim je jos štetniji i za pušače i za nepušače te uzrokuje mnogo više vrsta raka nego sto se dosad mislilo, kažu nam istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Iako je poznato da je pušenje glavni uzrok raka, naučnici su praćenjem više od jedne generacije pušača, dobili čistu sliku opasnosti pušenja.
U svijetu postoji oko 1,2 milijarde pušača, a polovina njih umire prerano od raka, bolesti srca, emfizema i drugih bolesti povezanih sa pušenjem. Pušenje, uz vec poznate vrste raka (rak pluća, usne šupljine, jednjaka, grkljana, gušterače i mokraćnog mjehura), uzrokuje i rak želuca, jetre, debelog crijeva, maternice, bubrega, sinusa i mijeloičnu leukemiju. Naime, duvan je direktno odgovoran i uzročnik za 28 oboljenja, a sve ostale bolesti pogoršava.
Po broju moždanih i srčanih udara prvi na svijetu su Rusi a drugi Srbi. Ključni razlog su cigarete. Od sto ljudi koji dobija rak pluća, od 95 do 98 su - pušači.

Štetnost pasivnog pušenja

Istraživanja stručnjaka na temelju analiza praćenih 20 do 30 godina potvrdjuju da i pasivno pušenje uzrokuje rak. Pasivno pusenje za 20% povećava rizik od raka pluća kod ljudi.
Pasivno pušenje ne šteti samo ljudima već i životinjama. Psi i mačke koji su stalno izloženi dimu cigareta znatno skloniji kancerogenim oboljenjima od onih čiji vlasnici ne puše, pa je kod njih opasnost obolijevanja od raka pluća veća za 60% nego kod pasa čiji vlasnici ne puše. Slično je kod mačaka koje su stalno izložene dimu cigareta. Kod njih je mogućnost obolijevanja od limfoma, najčešće vrste raka kod mačaka, 3 puta veća nego kod onih koje nisu izložene dimu cigareta kaže se u istraživanju Austrijskog pneumološkog saveza iz 2004. godine.

Pušenje smanjuje IQ!

Istraživanje američkih naučnika s University of Michigan je pokazalo da dugotrajna konzumacija duvanskih proizvoda smanjuje IQ. Istraživanje objavljeno u časopisu Drug and Alcohol Dependence je u suprotnosti s raširenim vjerovanjem kako cigarete pušačima pomažu da se koncentrišu.
Naučnici nisu otkrili prirodu mehanizma koji se nalazi iza uticaja pušenja na više funkcije mozga, ali vjeruju da se radi o neurohemijskim učincima i oštećenjima krvnih sudova koje dovode krv do mozga.
To se slaže s rezultatima ranijih studija koje su pokazale da osobe koje pate od kardiovaskularnih bolesti i bolesti pluća imaju reducirane neurokognitivne funkcije.
U novom istraživanju, u kojem su učestvovala 172 ispitanika, je potvrđeno i da dugotrajna konzumacija velikih količina alkohola takođe negativno utiče na koeficijent inteligencije.
IQ je bio u najvećoj mjeri smanjen kod ispitanika koji su i pušili i konzumirali alkohol.
Ovo je prvo istraživanje koje je potvrdilo direktnu vezu između pušenja i slabljenja neurokognitivnih funkcija, kažu istraživači. (oktobar, 2005.godina)

Agresivci vole da puse 

Agresivni ljudi su vjerovatno genetski predodredjeni da postanu pusaci, otkrili su americki istrazivaci. 
Rezultati istrazivanja, koje je sproveo naucni tim sa Kalifornijskog univerziteta u Irvajnu, pokazali su da iste varijacije gena koje odredjuju agresivni karakter ljudi cine ljude sklonijim zavisnosti od nikotina. (2003.)

Pušenje razvija depresiju!

Vjerovatnoća razvoja depresije veća je među pušačima, naročito onima koji puše jako puno.
Nakon istraživanja na Institutu u Oslu koje je trajalo punih 11 godina pokazalo se da je broj depresivnih bitno veći među pušačima, a rizik se penje s brojem popušenih cigareta dnevno. Kod osoba koje troše više od 20 cigareta dnevno čak je četiri puta veća učestalost depresije nego kod onih koje nikada nisu pušile.
Obzirom da su uzeti u obzir i mnogi drugi faktori, poput fizičkog zdravlja i kondicije, stresnog života i drugih, može se zaključiti da pušenje direktno povećava rizik od promjena u raspoloženju, što može dovesti do depresije. Dokazalo se i da nikotin vremenom mijenja nivo serotonina u tijelu, hormona koji je kod depresivnih ljudi reduciran.
Prethodna istraživanja dovela su u vezu pušenje i depresiju, ali nije se pouzdano znalo što više utiče na što. Međutim, u ovoj studiji samo je 15 posto pacijenata imalo simptome depresije prije nego što su počeli pušiti, a istraživači nisu uspjeli naći jednako važnu povratnu vezu – drugim riječima, puno je češći slučaj da depresija nastaje kao posljedica pušenja nego suprotno. (mart, 2006.godina)

Pušači manje produktivni od nepušača

Studija koju je proveo dr. Petter Lundborg sa Univerziteta u Amsterdamu pokazala je da pušači imaju niži radni učinak i češće odlaze na bolovanje od nepušača. Neki pušači tvrde da "čik pauze" koriste kako bi razmislili o onome što su napravili i onome što još treba biti napravljeno , te da su zbog toga produktivniji od nepušača. Međutim, često se dogodi da petnaestominutna pauza za cigaretu bude i puno duža.
Studija koja je obuhvatila 14 hiljada švedskih radnika pokazala je da pušači koriste bolovanje 11 dana duže nego nepušači. Pušači češće biraju rizičnije poslove i imaju uopšteno lošije zdravstveno stanje. Ukoliko se firma odluči za politiku nepušenja može smanjiti broj dana koje njeni radnici provode na bolovanju.
Prema Gallupovoj anketi iz 2000. godine, 95 posto Amerikanaca vjeruje da bi firme trebale ili potpuno zabraniti pušenje ili odvojiti dio za pušače. Različite firme imaju različite načine na koje potiču svoje zaposlene da prestanu pušiti. Wal-Mart, lanac trgovina u SAD-u ponudio je svojim radnicima program kojim im pokušava objasniti prednosti nepušenja. Ako uspije, uštedjeti će na plaćanju troškova zdravstvenog osiguranja za svoje radnike među kojima je najveća stopa srčanih bolesnika i dijabetičara.
Studija provedena u Heleni u Montani otkrila je da je stopa srčanih udara opala za 40 odsto u samo šest mjeseci nakon što su uveli zabranu pušenja na poslu. S obzirom da je u EU sve više zemalja koje uvode zabranu pušenja na javnim mjestima, samo je pitanje dana kada će biti uvedena zabrana pušenja i na radnim mjestima.
Svjetska zdravstvena organizacija, procjenjuje da u svijetu puši više od milijarde ljudi te da godišnje od posljedica pušenja umire pet miliona ljudi. (avgust, 2007.)

Od duvana će u ovom vijeku umrijeti milijardu ljudi

Milijardu ljudi će umrijeti od bolesti povezanih sa duvanom u ovom vijeku ukoliko vlade u bogatim i siromašnim zemljama ne pristupe ozbiljno zabrani pušenja, saopštili su vodeći stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
"Duvan je razarajući proizvod. On ubije polovinu svojih potrošača", izjavio je Douglas Bettcher, predsjednik Inicijative za ukidanje duvana WHO-a, na početku međunarodne konferencije u Bangkoku. "On ubija 5,4 miliona ljudi godišnje i većina tih smrtnih slučajeva zabilježi se u zemljama u razvoju. To je kao da svakog sata nadlijeće jedan jumbo jet. Pošto su stope pušenja u brojnim zemljama u razvoju u porastu, posebno među mladima, godišnji broj umrlih porastao bi na 8,3 miliona tokom narednih 20 godina, dodao je. Ipak, ukoliko vlade uvedu mjere poput agresivnog oporezivanja, zabrane reklamisanja cigareta i potpune zabrane pušenja na javnim mjestima, stopa pušenja mogla bi se prepoloviti do 2050. godine. To je epidemija koja se može potpuno spriječiti. Zemlje kao što su Singapur, Australija i Tajland su pozitivni primjeri gdje su oštri zakoni protiv pušenja pomogli ljudima da se oslobode te navike. Ukoliko to učinimo, do 2050. spasićemo 200 miliona života", kazao je Bettcher.
Oko 600 milijardi cigareta prošvercano je u 2006. godini - 11 odsto svjetske potrošnje - sudeći po Okvirnoj alijansi konvencije (FAC), krovnoj grupi stotina antipušačkih oprganizacija. Pored držanja cijena na vještački niskim nivoima i stimulisanja potrošnje, industrija krivotvorenih cigareta također lišava vlade više od 40 milijardi dolara poreza, procjenjuje FCA. (juli, 2007.)
 

Pušenje bolje od seksa

Većina bi se pušača na mjesec dana radije odrekla seksa nego pušenja, a neki bi se prije okušali u bungee jumpingu ili skoku padobranom nego prestali pušiti.
Ispitivanje više od 2.000 pušača u šest evropskih zemalja pokazalo je svu težinu nikotinske zavisnosti. Iako ih 62 posto misli da je dolazak Nove godine najbolji trenutak za prestanak pušenja, samo tri posto ih je to i učinilo, pokazalo je istraživanje.
"Velika većina pušača u tim zemljama želi se odreći cigareta", rekao je dr. Alex Bobak iz antipušačkog udruženja SCAPE. "Motivacije im ne nedostaje, no stvari zapinju u praksi", dodao je.
Gotovo 80 posto pušača u Velikoj Britaniji, 70 % u Holandiji, Francuskoj i Njemačkoj te više od 55% pušača u Belgiji i Španiji radije bi se odreklo seksa nego mjesec dana živjelo bez cigareta.
Iako je 60 % pušača u Evropi spremno prestati pušiti kada bi to ugrozilo njihov ljubavni život, 35 % ih je priznalo da to nikad nisu ni pokušali. Najjača motivacija za prestanak je briga za zdravlje, a potom zabrinutost za porodicu i cijena cigareta. Pa ipak, 62 % onih koji su prestali pušiti ponovno je propušilo za manje od mjesec dana.
Koliko je jaka zavisnost o nikotinu svjedoči podatak da je čak 60 % pušača nastavilo s tom navikom i nakon preživljenog infarkta. "Od posljedica pušenja umire polovina svih dugogodišnjih pušača", rekao je Bobak dodavši da im je za uspješan prestanak potrebna motivacija, odgovarajuće liječenje i podrška.
Uprkos dostupnosti brojnih programa i klubova za liječenje zavisnosti, samo je 22 % pušača u Evropi pomislilo zatražiti pomoć porodičnog ljekara. Istraživanje pokazuje da je, kada odlučimo prestati pušiti, za uspjeh ključno uskladiti pomoć, podršku lljekara i lijekove, naglasio je Bobek.
Ministri zdravlja Evropske unije su odobrili zakon kojim se ograničava reklamiranje cigareta na televiziji i štampi. Evropska komisija, koja je sastavila zakon, misli da je zabrana reklamiranja nužna u borbi protiv pušenja u zemljama članicama, u kojima više od pola miliona ljudi svake godine prerano umre od posljedica bolesti povezanih s pušenjem. (2003)

 

 

 
INDEX KOMENTAR KNJIGA GOSTIJU
* PRNJAVOR - RS * * drpetkovic@yahoo.com * Upisite se!!!
     

<<< Nazad

 Pocetna strana

Favorites

Odstampati


povratak na vrh strane