Rec autorke      Istorjiat      Metodi lecenja      Psihologija       FAQ(NPP)      Podrska       Support Groups

Anatomija       Propratni simptomi        Info o lekarima        Neplodnost i deca        Surogat majka    

 
WEB        Srodni sindromi         Izvodi iz stampe         Licna iskustva
Povratak na pocetnu stranu
posetilac br.
Sindrom
Rokitanski
REC AUTORKE
Ponekad se priroda jednostavno poigra sa nasim zivotima i donese nam jedno ovakvo stanje.Ustvari, ne znas, ni kad, ni kako,ni sta te je snaslo.... u cudu stanes i gledas i ne znas kojim putem dalje.
Nasavsi se sama u ovom problemu bio je dovoljan razlog da se upustim u beskonacno istrazivanje o Rokitanski sindromu, ili kako mu je pravo ime Mayer-Rokitansky-Kuster-Hauser sindrom.
Ovaj sajt je sublimacija mog istrazivanja, sa ciljem da se sve zenske osobe (devojcice, devojke,zene) koje su imale tu "srecu" da se rode sa istim, budu sto bolje informisane, kao i nasi najblizi.. I kao sto rekoh vec da znaju da nisu same!
Ima nas, samo se krijemo kao misevi u rupama.
Mada moram priznati da mi je izuzetno tesko raditi ovaj sajt! Sve je puno emocija i tuge.Ta podrska je fenomenalna. To je nesto neopisivo recima! To samo mi znamo kako je.Takvo jedno ushicenje kada nadjes/upoznas sebi istog/slicnog.

Do sada nije postojala nijedna stranica na nasem jeziku gde bi se nase devojke mogle informisati o ovom sindromu. Ovo je prvi sajt na ovim prostorima.

Nazalost, ovaj sindrom u potpunosti menja dalji tok zivota. Dok se nasi vrsnjaci, zabavljaju i uzivaju u bezbriznom detinjstvu/zivotu, mi moramo da obilazimo milion lekara da bi saznali zasto to mi nismo dobile prvu menstruaciju kao sto su nase drugarice. A onda nailazimo na raznorazne neprijatne situacije, sve jedna za drugom. Slusanje drugarica koje su to dobile a mi nismo, pa raznorazna pitanja oko toga koja su nam upucena.
e tu treba smisliti sta reci. Moze da se desi da naletimo na super doktore, koji su veoma dobro informisani o svemu i znaju da nas upute dalje. Ali postoje i doktori koji za to nisu specijalisti a nece da priznaju i onda se
upustamo avanturu. Dakle, doktori su manje vise kod nas upuceni u problematiku. Ispitaju Vam sve zivo,i kazu nita Vam ne fali, samo ne mozete da imate seksualne odnose ako ne uradite plasticnu operaciju vagine, ne mozete da imate decu, mozete putem surogat majke ali vi licno ne mozete da nosite bebu. I znate sa tako malo godina Vi treba da razmisljate o buducim supruznicima a ni same ne znamo jos sta nam se desava. Eh... shok za shokom, Gle cuda nista nam ne fali!!! Kakva ironija!
To je stvarno previse za zivot jedne devojcice ciji je zivot tek trebao da pocne. A ako ste kojim slucajem losije srece, mogu Vas zadesiti i razne druge anomalije i problemi(kao sto su  problemi sa bubrezima, kicmom, sluhom...itd.). O tome mozete citati vise na ovim stranicama.
No dobro nekako se sve to prezivi, idemo dalje.....dalje nastupaju odnosi sa muskarcima...kako to reci i ostalo. Neke od nas su malo vise otvorene a neke ne.tj. neke su hrabrije a neke su malo slabije i tako. Sve zavisi od same osobe, vaspitanja, okruzenja u kome je rasla..itd. Na kraju kad se osvestite, kada znate na cemu ste i kada vec pocnete da se svikavate sa novonastalom  situacijom, dolazi problem "neplodnosti". Kako to svariti? Kako to progutati?? Sta raditi?
Surrogacy...definitivno "da" kao opcija, ali da li smo sve u mogucnosti da platimo za to? Ne naravno.
Da li sve imamo volju za to? takodje......i tako hiljadu drugih pitanja, koja su Vam vec uveliko  poznata. Suvisno je da nabrajam. Usvajanje...eh...to je vec kao misaona imenica, jako je to tesko ali takodje iziskuje velike novce. Tek toliko!
Izmedju svih ovih desavanja...treba i sa roditeljima ostvariti kontakt.(ako ga ostvarimo). Treba njih gledati kako su "oni" jadni i bespomocni a mi ustvari treba da budemo "popravljene" i u najboljem slucaju moci cemo da imamo seksualne odnose. Cuvena je recenica "Popravljena si, sta sad hoces jos?". To je najcesce izgovorena recenica u mojoj okolini. I to od najblizih.I to jako boli. Njihova nesposobnost da prihvate da im je dete rodjeno sa anomalijom, da nece imati unuke...itd.

Na moj zivot ovaj sindrom je uticao mnogo. U potpunosti je promenio smer kretanja. Sve smo mi slicne a i razlicite. Svaka od nas uci na svoj nacin da se bori sa sindromom. Rana ostaje do kraja zivota.  Zapravo treba nauciti ziveti sa njim. Kako? jako tesko! Ali nema druge!
Upravo zato i postoji grupa za podrsku kao i razlog vise zasto je ovaj sajt uopste i nastao.

Autorka poznata clanovima mrkh grupe
Copyright © mrkhsindrom@yahoo.com