UDRUŽENJE MATEMATIČARA BOSNE I
HERCEGOVINE/BOSNIAN MATHEMATICAL SOCIETY
Zmaja
od Bosne 35/IV, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
Tel./Fax: (++387)(33) 646-905, (++387)(33) 649-342
XLI TAKMIČENJE MLADIH MATEMATIČARA
BiH
FEDERALNO PRVENSTVO IZ
MATEMATIKE UČENIKA SREDNJIH ŠKOLA
ŠK.2000/2001
GIMNAZIJA ''MUSTAFA
NOVALIĆ'' GRADAČAC
OVOGODIŠNJE FEDERALNO TAKMIČENJE
UČENIKA SREDNJIH ŠKOLA IZ MATEMATIKE ODRŽAVA SE U GIMNAZIJI KOJA
SLAVI ZLATNI JUBILEJ – 50 GODINA POSTOJANJA!
Ove, 2001. godine Gimnazija u Gradačcu obilježava poseban
jubilej - pedeset godina svoga postojanja. Danas već davne 1951. godine, zahvaljujući
nekolicini entuzijasta, naš grad je dobio školu u kojoj su svoju naobrazbu
stekli mnogi učenici od kojih su neki danas poznati u svojim
strukama ne samo u Bosni i Hercegovini nego i na prostorima bivše
Jugoslavije.
Prije pola stoljeća ova škola je upisala svoje prve učenike,
a njen rad, koji je prekidan u vrijeme Šuvarovih reformi i uvrijeme
agresije na BiH, traje 43 godine. Za to vrijeme iz Gimnazije u Gradačcu je izašlo
45 generacija svršenih gimnazijalaca od kojih je većina svoju
naobrazbu nastavila u visokim ili višim školama u bivšoj
Jugoslaviji, a manji broj njih je svoju stručnost uspjelo dokazati
i u zemljama zapada.
U prvo vrijeme, od osnivanja, pa do 1957/58. školske godine,
škola će
nositi ime "Državna realna gimnazija".
U školsku 1958/59. godinu gradačačka Gimnazija ulazi pod
imenom Gimnazija "Hasan Kikić". To ime škola će nositi do
1983.godine, sve do vremena ukidanja gimnazija na prostorima bivše
Jugoslavije. Do ponovnog formiranja gradačačke gimnazije doći će
u vrijeme kada se po Bosni ponovo uspostavljaju ove vrste škola 1991. godine.
Ubrzo dolazi do agresije na na Bosnu i Hercegovinu i gradačačka
Gimnazija zakratko prestaje s radom. Na sjednici Predsjedništva skupštine opštine Gradačac
od 06.12.1993. godine usvojen je novi naziv gradačačke Gimnazije.
Od tog datuma škola nosi naziv po svom rano i tragično preminulom
radniku, profesoru i direktoru Mustafi Novaliću.
Prva lokacija škole bila je u dijelu Gradačca koji nosi ime Varoš, a potom u
prostoru stare zgrade sreskog suda građene još u
vrijeme Austro-Ugarske Monarhije.
Tu zgradu, koja je u blizini kule Husein-kapetana Gradaščevića,
Gimnazija ce koristiti sve do 1978. godine.
Dugi niz godina Gimnazija je bila locirana u staroj zgradi na
gradini.
Vremenom su se djelomično opremili kabineti hemije, fizike,
biologije i opšte-tehnickog obrazovanja, likovne i muzičke
kulture, ali je sve to još uvijek bilo jako daleko od uslova za
suvremeno izvođenje nastave. Tek gradnjom nove zgrade u predgrađu
Gradačca u naselju Vida II, na putu za Modriču Gimnazija dobiva
adekvatan prostor. U novoj zgradi, koju su zajednički koristili Mješoviti
srednjoškolski centar i Gimnazija, radilo se od 1978. godine do
1992. godine, kada vihor rata zahvata i ove prostore. Ova škola je bila jedna od najsuvremenijih i
najopremljenijih škola na prostorima Bosne i Hercegovine. Nastava
se izvodila u kabinetima koja su imala sva potrebna i najsuvremenija
učila. Škola je imala amfiteatar koji je mogao da primi 440 učenika.
Biblioteka je imala 17500 knjiga koje nisu bile samo lektirni
naslovi, nego je dobar dio tog fonda bio stručna literatura iz
domena različitih nauka.
Nažalost, slučaj je
htio da je ta škola bila locirana na samoj liniji fronta te su zgrada i kompletan
inventar škole potpuno uništeni.
Danas se nastava u gradačačkoj Gimnaziji odvija ponovo u staroj
njenoj zgradi, u starom gradskom jezgru, gdje je Gimnazija zapravo
prije pedeset godina i počela s radom.
U periodu do rata Gimnazija je proživljavala put svoga
uspjeha zahvaljujući ljudima koji su je vodili, a i onima koji su u
njoj radili. Zahvaljujući stručnosti i
entuzijazmu
tih ljudi Gimnazija "Hasan Kikić" je imala zavidan rejting među
istim školama na prostorima naše države.
Jedan od inicijatora
osnivanja gradačačke Gimnazije i njen prvi direktor bila je Slovenka
Angela Kunc. Ova izuzetna osoba, dugogodišnji predavač matematike i
biologije u Gradačcu, kulturni radnik i nadasve vrstan pedagog, ostat
će zaljubljenik ovog grada sve do smrti, 1968. godine.
Zahvaljujući grupi Ijudi među kojima je bila i ona, Gradačac
je dobio školu koja će u budućnosti imati visok ugled
među školama u Bosni i Hercegovini.
Poslije Angele Kunc na čelu ove škole će biti
Fuad
Sinanović, čovjek kome Gimnazija
duguje zahvalnost za svoj opstanak i uspjeh. Profesor
matematike
koji je u Gradačac došao
nedugo poslije formiranja Gimnazije bio je dugogodišnji direktor i
profesor. Danas živi u Maglaju. Njegovo mjesto će zauzeti Radomir
Živanović, prof. historije, da bi poslije njega na čelo ove škole
došao njen nekadašnji učenik, potom profesor, pa onda direktor
Sejfo Šarić. Učenik četvrte generacije ove škole gotovo čitav
svoj radni vijek je bio vezan za ovu ustanovu. Poznavalac umjetnosti
i života znao je i što i kako da ostavi u nasljeđe mladima. Nažalost,
dobar dio njegove zaostavštine još uvijek nije objavljen. Umro je
1994. godine u Tuzli, a pokopan u Gradačcu.
Kao direktor Gimnazije jedan period radio je i Ivan Cvitkušić,
također nekadašnji učenik ove škole, a potom profesor fizičkog
vaspitanja. U Gimnaziji je radio do školske 1982/83. godine kada se
uvodi usmjereno obrazovanje. Danas prof. Cvitkušić živi u Gradačcu.
U ovom periodu kroz gimnazijske klupe je prošlo 29
generacija od kojih su mnogi postali priznati stručnjaci u svojoj
branši, a nije zanemarljiv broj onih koji su stekli titulu doktora
u svom zvanju:
Vrijedan spomena je i Slađan Tufek, mr. elektrotehnike koji
živi i radi u Švicarskoj. Ovdje svakako treba spomenuti i Begana
Turbića koji je u Beogradu
završio
primijenjeno vajarstvo. Danas živi u Tuzli. Pisac Mirko Marjanović,
koji živi i stvara u Sarajevu je također nekadašnji učenik
gradačačke Gimnazije, slikar Mladen Šerić.
Stjepan Šiber,
general, potom vojni ataše u Švicarskoj, je učenik treće
generacije ove gimnazije. Danas živi u Sarajevu. Novinari Mehmed
Halilović i Aleksandar-Saša Mlač su bili bivši učenici ove škole.
Mitar Miličević, mr. matematike je bio učenik, a potom i profesor
ove Gimnazije. Danas živi i radi u Modriči. Jedan od učenika je
bio i Hasan Idrizović, mr. elektrotehnike, poginuo je u
Sarajevu
Godine 1983. na prostorima bivše Jugoslavije se sprovodi Šuvarova
reforma, te se ukida gimnazijski način obrazovanja, pa tako i gradačačka
Gimnazija prestaje sa radom.
Tek 1991. godine ponovo se otvara prostor za vraćanje
Gimnazije ovom gradu, te ona počinje sa radom već 1991/92. školske
godine. Na njenom čelu će biti Mustafa Novalić, nekadašnji gradačački
gimnazijalac, a potom profesor književnosti u istoj školi.
Poslije njegove pogibije Gimnaziju će voditi Tokić
Đulaga, dotadašnji profesor biologije. Nekadašnji gimnazijski učenik
potom profesor, ovaj čovjek se nesebično zalagao da se Gimnazija u
Gradačcu sačuva i opstane i u uslovima kada se nije mogao sačuvati
ni goli život. Zajedno sa malobrojnim kolektivom bez vlastitog
prostora za rad, bez ikakvih materijalnih naknada on je ovu školu
proveo kroz najteži period njenog postojanja. Na čelu ove škole
on je bio do kraja svoga života. Umro je 28.12.1998. godine.
Nažalost, 1992. godine ratna razaranja i
smrt su bili na pragu ovog grada. Gimnazija prestaje sa radom 1.
maja 1992.
Tek u maju 1993. godina gimnazijalci se ponovo okupljaju, ali sada u
Srebreniku da bi polagali razredni ispit. U
septembru iste godine nastava se organizuje u Srnicama, obližnjem gradačackom
selu. Školska godina počinje u vrlo teškim uslovima, bez potrebnog
kadra, jer je veliki broj gimnazijskih profesora otišao sa ovih
prostora. U Srnicama će nastava trajati
do novembra, a potom škola radi u Mahmut mahali, predgrađu Gradačca.
Tek u martu 1994. godine škola se vraća u grad i počinje
raditi u zgradi OŠ "Ivan Goran Kovačić". Zbog svakodnevnih
intenzivnih granatiranja nastava se često prekida i po nekoliko dana. U novembru mjesecu iste godine na školskom dvorištu ginu četiri
učenika te škola prekida izvođenje nastave. Od marta 1995. godine
pa do kraja školske godine nastava će se organizovati u gradačačkom
selu Međiđi.
Tu svoje školovanje privodi kraju generacija koja je prva poslije
usmjerenog obrazovanja upisala Gimnaziju, dakle školske 1991/92. godine.
Od 108 učenika, koliko ih je upisano te godine u Gimnaziju "Mustafa
Novalić", maturirala su 33. Medu njima i Sanela Mehić,
učenica koja je sve te četiri ratne godine imala odličan uspjeh.
Ona je za nas danas mnogo više od učenika generacije. Ona je
za nas danas simbol našeg opstanka ovdje, simbol naše Bosne i
Hercegovine i otjelotvorenje našeg dostojanstva.
U septembru 1995. godine Gimnazija se ponovo
vraća u grad, u prostorije OŠ "Ivan Goran Kovačić". Tu
će se nastava odvijati do marta naredne godine kada počinje
renoviranje zgrade ove škole. Maturanti nastavljaju sa radom u
prostorima bivše prodavnice "Bambi", a ostali učenici, poslije
duže pauze završavaju školsku godinu krajem jula, u prostorijama
OŠ "Ivan Goran Kovačić".
Narednu školsku godinu, 1995/96. učenici će pohađati
nastavu u dijelu zgrade
OŠ "Safvet-beg Bašagić", 1996/97. godine u dijelu zgrade OŠ
"Hasan
Kikić", 1997/98.godine ponovo u "Bašagiću", a od marta
1999. godine u zgradi "Kikića", u kojoj se nalazi i danas.
Iako je prošlo pola decenije kako je rat napustio prostore
naše zemlje, za gradačačku Gimnaziju nisu došla mnogo bolja
vremena. Gotovo svaku školsku godinu ova ustanova počinje
preseljenjem iz jedne u drugu zgradu neke od osnovnih škola. Radi
se u vrlo skučenom prostoru, odjeljenjima koja broje i po 38 učenika,
bez ikakvih nastavnih sredstava.
Danas je Gimnazija "Mustafa Novalić" smještena u staroj
zgradi na Gradini i prostor dijeli sa OŠ "Hasan Kikić".
Tako 511 učenika koristi 8 učionica ove škole. Gimnazija ima 16
odjeljenja, svaki razred po četiri odjeljenja. Zbog skučenog
prostora izborna nastava, sekcije, dopunske i dodatne nastave realizuju
se subotom, a često se koristi i prostor čitaonice u
Biblioteci "Alija Isaković", koja se nalazi u neposrednoj
blizini. I pored nezanemarljivog broja učenika koji svake godine iz
ove škole uglavnom odlaze na fakultet, mnogi se oglušuju o njene
probleme. Školsku 1998/99. godinu gimnaziju je završilo 79 učenika,
1999/2000. školsku godinu 116 učenika. Sada su u njoj četiri
odjeljenja maturanata od kojih će neki vjerojatno krenuti putem bivših
učenika ove škole, koji su u svojoj struci dosegli maksimum. Ova
škola trenutno postoji i opstaje zahvaljujući ljudima koji u njoj
rade. Sadašnji direktor Gimnazije je Izudun
Mešević tu funkciju obavlja od januara 1999. godine. I on
je također bivši gradačački gimnazijalac,
potom dugogodišnji profesor hemije i nekadašnji direktor MSŠ
"Hasan Kikić".
Aida
Sahačić, prof
5
home next
Novinarska
sekcija Gimnazije Encoding IE Central
European Windows, 800x600
|