UDRUŽENJE MATEMATIČARA BOSNE I HERCEGOVINE/BOSNIAN MATHEMATICAL SOCIETY

Zmaja od Bosne 35/IV, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina

  Tel./Fax: (++387)(33) 646-905, (++387)(33) 649-342

 

XLI TAKMIČENJE MLADIH MATEMATIČARA BiH

FEDERALNO PRVENSTVO IZ MATEMATIKE UČENIKA SREDNJIH ŠKOLA

ŠK.2000/2001

GIMNAZIJA ''MUSTAFA NOVALIĆ'' GRADAČAC

 

OVOGODIŠNJE FEDERALNO TAKMIČENJE UČENIKA SREDNJIH ŠKOLA IZ MATEMATIKE ODRŽAVA SE U GIMNAZIJI KOJA SLAVI  ZLATNI  JUBILEJ – 50 GODINA POSTOJANJA!

 

 

 

   Ove, 2001. godine Gimnazija u Gradačcu obilježava poseban jubilej - pedeset godina svoga postojanja. Danas već davne 1951. godine, zahvaljujući nekolicini entuzijasta, naš grad je dobio školu u kojoj su svoju naobrazbu stekli mnogi učenici od kojih su neki danas poznati u svojim strukama ne samo u Bosni i Hercegovini nego i na prostorima bivše Jugoslavije.

   Prije pola stoljeća ova škola je upisala svoje prve učenike, a njen rad, koji je prekidan u vrijeme Šuvarovih reformi i uvrijeme agresije  na  BiH, traje 43 godine. Za to vrijeme iz Gimnazije u Gradačcu je izašlo 45 generacija svršenih gimnazijalaca od kojih je većina svoju naobrazbu nastavila u visokim ili višim školama u bivšoj Jugoslaviji, a manji broj njih je svoju stručnost uspjelo dokazati i u zemljama zapada.  

    U prvo vrijeme, od osnivanja, pa do 1957/58. školske godine, škola će nositi ime "Državna realna gimnazija".

    U školsku 1958/59. godinu gradačačka Gimnazija ulazi pod imenom Gimnazija "Hasan Kikić". To ime škola će nositi do 1983.godine, sve do vremena ukidanja gimnazija na prostorima bivše Jugoslavije. Do ponovnog formiranja gradačačke gimnazije doći će u vrijeme kada se po Bosni ponovo uspostavljaju ove vrste škola 1991. godine. Ubrzo dolazi do agresije na na Bosnu i Hercegovinu i gradačačka Gimnazija zakratko prestaje s radom. Na sjednici Predsjedništva skupštine opštine Gradačac od 06.12.1993. godine usvojen je novi naziv gradačačke Gimnazije. Od tog datuma škola nosi naziv po svom rano i tragično preminulom radniku, profesoru i direktoru Mustafi Novaliću.  

  Prva lokacija škole bila je u dijelu Gradačca koji nosi ime Varoš, a potom u prostoru stare zgrade sreskog suda građene još u vrijeme Austro-Ugarske Monarhije. Tu zgradu, koja je u blizini kule Husein-kapetana Gradaščevića, Gimnazija ce koristiti sve do 1978. godine.

    Dugi niz godina Gimnazija je bila locirana u staroj zgradi na gradini. Vremenom su se djelomično opremili kabineti hemije, fizike, biologije i opšte-tehnickog obrazovanja, likovne i muzičke kulture, ali je sve to još uvijek bilo jako daleko od uslova za suvremeno izvođenje nastave. Tek gradnjom nove zgrade u predgrađu Gradačca u naselju Vida II, na putu za Modriču Gimnazija dobiva adekvatan prostor. U novoj zgradi, koju su zajednički koristili Mješoviti srednjoškolski centar i Gimnazija, radilo se od 1978. godine do 1992. godine, kada vihor rata zahvata i ove prostore. Ova škola je bila jedna od najsuvremenijih i najopremljenijih škola na prostorima Bosne i Hercegovine. Nastava se izvodila u kabinetima koja su imala sva potrebna i najsuvremenija učila. Škola je imala amfiteatar koji je mogao da primi 440 učenika. Biblioteka je imala 17500 knjiga koje nisu bile samo lektirni naslovi, nego je dobar dio tog fonda bio stručna literatura iz domena različitih nauka.  

     Nažalost,  slučaj je htio da je ta škola bila locirana na samoj liniji fronta te su zgrada i kompletan inventar škole potpuno uništeni. Danas se nastava u gradačačkoj Gimnaziji odvija ponovo u staroj njenoj zgradi, u starom gradskom jezgru, gdje je Gimnazija zapravo prije pedeset godina i počela s radom.

     U periodu do rata Gimnazija je proživljavala put svoga uspjeha zahvaljujući ljudima koji su je vodili, a i onima koji su u njoj radili. Zahvaljujući stručnosti i entuzijazmu tih ljudi Gimnazija "Hasan Kikić" je imala zavidan rejting među istim školama na prostorima naše države.  

      Jedan od inicijatora osnivanja  gradačačke Gimnazije i njen prvi direktor bila je Slovenka Angela Kunc. Ova izuzetna osoba, dugogodišnji predavač matematike i biologije u Gradačcu, kulturni radnik i nadasve vrstan pedagog, ostat  će zaljubljenik ovog grada sve do smrti, 1968. godine. Zahvaljujući grupi Ijudi među kojima je bila i ona, Gradačac  je dobio školu koja će u budućnosti imati visok ugled među školama u Bosni i Hercegovini.

      Poslije Angele Kunc na čelu ove škole će biti Fuad Sinanović, čovjek kome Gimnazija  duguje zahvalnost za svoj opstanak i uspjeh. Profesor matematike koji je  u Gradačac došao nedugo poslije formiranja Gimnazije bio je dugogodišnji direktor i profesor. Danas živi u Maglaju. Njegovo mjesto će zauzeti Radomir Živanović, prof. historije, da bi poslije njega na čelo ove škole došao njen nekadašnji učenik, potom profesor, pa onda direktor Sejfo Šarić. Učenik četvrte generacije ove škole gotovo čitav svoj radni vijek je bio vezan za ovu ustanovu. Poznavalac umjetnosti i života  znao je i što i kako da ostavi u nasljeđe mladima. Nažalost, dobar dio njegove zaostavštine još uvijek nije objavljen. Umro je 1994. godine u Tuzli, a pokopan u Gradačcu.  

   Kao direktor Gimnazije jedan period radio je i Ivan Cvitkušić, također nekadašnji učenik ove škole, a potom profesor fizičkog vaspitanja. U Gimnaziji je radio do školske 1982/83. godine kada se uvodi usmjereno obrazovanje. Danas prof. Cvitkušić živi u Gradačcu.    

     U ovom periodu kroz gimnazijske klupe je prošlo 29 generacija od kojih su mnogi postali priznati stručnjaci u svojoj branši, a nije zanemarljiv broj onih koji su stekli titulu doktora u svom zvanju:  

   Vrijedan spomena je i Slađan Tufek, mr. elektrotehnike koji živi i radi u Švicarskoj. Ovdje svakako treba spomenuti i Begana Turbića koji je u Beogradu završio primijenjeno vajarstvo. Danas živi u Tuzli. Pisac Mirko Marjanović,  koji živi i stvara u Sarajevu je također nekadašnji učenik gradačačke Gimnazije, slikar Mladen Šerić. Stjepan Šiber, general, potom vojni ataše u Švicarskoj, je učenik treće generacije ove gimnazije. Danas živi u Sarajevu. Novinari Mehmed Halilović i Aleksandar-Saša Mlač su bili bivši učenici ove škole. Mitar Miličević, mr. matematike je bio učenik, a potom i profesor ove Gimnazije. Danas živi i radi u Modriči. Jedan od učenika je bio i Hasan Idrizović, mr. elektrotehnike, poginuo je u Sarajevu

  Godine 1983. na prostorima bivše Jugoslavije se sprovodi Šuvarova reforma, te se ukida gimnazijski način obrazovanja, pa tako i gradačačka Gimnazija prestaje sa radom.  

    Tek 1991. godine ponovo se otvara prostor za vraćanje Gimnazije ovom gradu, te ona počinje sa radom već 1991/92. školske godine. Na njenom čelu će biti Mustafa Novalić, nekadašnji gradačački gimnazijalac, a potom profesor književnosti u istoj školi.  

      Poslije njegove pogibije Gimnaziju će voditi Tokić Đulaga, dotadašnji profesor biologije. Nekadašnji gimnazijski učenik potom profesor, ovaj čovjek se nesebično zalagao da se Gimnazija u Gradačcu sačuva i opstane i u uslovima kada se nije mogao sačuvati ni goli život. Zajedno sa malobrojnim kolektivom bez vlastitog prostora za rad, bez ikakvih materijalnih naknada on je ovu školu proveo kroz najteži period njenog postojanja. Na čelu ove škole on je bio do kraja svoga života. Umro je 28.12.1998. godine.  

    Nažalost, 1992. godine ratna razaranja i smrt su bili na pragu ovog grada. Gimnazija prestaje sa radom 1. maja 1992. Tek u maju 1993. godina gimnazijalci se ponovo okupljaju, ali sada u Srebreniku da bi polagali razredni ispit. U  septembru iste godine nastava se organizuje u Srnicama, obližnjem gradačackom selu.  Školska godina počinje u vrlo teškim uslovima, bez potrebnog kadra, jer je veliki broj gimnazijskih profesora otišao sa ovih prostora. U Srnicama će nastava trajati do novembra, a potom škola radi u Mahmut mahali, predgrađu Gradačca.

   Tek u martu 1994. godine škola se vraća u grad i počinje raditi u zgradi OŠ "Ivan Goran Kovačić". Zbog svakodnevnih intenzivnih granatiranja nastava se često prekida i po nekoliko dana. U novembru mjesecu iste godine na školskom dvorištu ginu četiri učenika te škola prekida izvođenje nastave. Od marta 1995. godine pa do kraja školske godine nastava će se organizovati u gradačačkom selu Međiđi. Tu svoje školovanje privodi kraju generacija koja je prva poslije usmjerenog obrazovanja upisala Gimnaziju, dakle školske 1991/92. godine. Od 108 učenika, koliko ih je upisano te godine u Gimnaziju "Mustafa Novalić", maturirala su 33. Medu njima i Sanela Mehić, učenica koja je sve te četiri ratne godine imala odličan uspjeh. Ona je za nas danas mnogo više od učenika generacije. Ona je za nas danas simbol našeg opstanka ovdje, simbol naše Bosne i Hercegovine i otjelotvorenje našeg dostojanstva.

   U septembru 1995. godine Gimnazija se ponovo  vraća u grad, u prostorije OŠ "Ivan Goran Kovačić". Tu će se nastava odvijati do marta naredne godine kada počinje renoviranje zgrade ove škole. Maturanti nastavljaju sa radom u prostorima bivše prodavnice "Bambi", a ostali učenici, poslije duže pauze završavaju školsku godinu krajem jula, u prostorijama OŠ "Ivan Goran Kovačić".  

   Narednu školsku godinu, 1995/96. učenici će pohađati nastavu u dijelu zgrade OŠ "Safvet-beg Bašagić", 1996/97. godine u dijelu zgrade OŠ "Hasan Kikić", 1997/98.godine ponovo u "Bašagiću", a od marta 1999. godine u zgradi "Kikića", u kojoj se nalazi i danas.

 

   Iako je prošlo pola decenije kako je rat napustio prostore naše zemlje, za gradačačku Gimnaziju nisu došla mnogo bolja vremena. Gotovo svaku školsku godinu ova ustanova počinje preseljenjem iz jedne u drugu zgradu neke od osnovnih škola. Radi se u vrlo skučenom prostoru, odjeljenjima koja broje i po 38 učenika, bez ikakvih nastavnih sredstava.  

   Danas je Gimnazija "Mustafa Novalić" smještena u staroj zgradi na Gradini i prostor dijeli sa OŠ "Hasan Kikić". Tako  511 učenika koristi 8 učionica ove škole. Gimnazija ima 16 odjeljenja, svaki razred po četiri odjeljenja. Zbog skučenog prostora izborna nastava, sekcije, dopunske i dodatne nastave  realizuju se subotom, a često se koristi i prostor čitaonice u Biblioteci "Alija Isaković", koja se nalazi u neposrednoj blizini. I pored nezanemarljivog broja učenika koji svake godine iz ove škole uglavnom odlaze na fakultet, mnogi se oglušuju o njene probleme. Školsku 1998/99.  godinu gimnaziju je završilo 79 učenika, 1999/2000. školsku godinu 116  učenika. Sada su u njoj četiri odjeljenja maturanata od kojih će neki vjerojatno krenuti putem bivših učenika ove škole, koji su u svojoj struci dosegli maksimum. Ova škola trenutno postoji i opstaje zahvaljujući ljudima koji u njoj rade. Sadašnji direktor Gimnazije je Izudun Mešević tu funkciju obavlja od januara 1999. godine. I on je također bivši gradačački gimnazijalac, potom dugogodišnji profesor hemije i nekadašnji direktor MSŠ "Hasan Kikić".  

Aida Sahačić, prof

 

   5

home next

Novinarska sekcija Gimnazije Encoding  IE Central European Windows, 800x600