Svi "biseri" koji su ovdije navedeni doslovce su prepisani iz pismenih odgovora na ispitima iz OPĆE GEOLOGIJE. Pri tome sam uvažavao i sve gramatičke osobitosti pojedinog "pisca". Valja imati na umu da je ovaj prikaz samo izbor, i da njime niti izdaleka nisu obuhvaćeni svi takovi primjeri, pa su neki zasigurno pažnje vrijedni odgovori vjerojatno završili u košu. Sva pitanja bila su postavljena tako da se na njih može odgovoriti i crtežima, pa su navedeni odgovori dodatak uz crteže ili pak samostalni odgovori. Nažalost nije bilo moguće registrirati i brojne "biserne" crteže kojih je na ispitima ponekad i više od tekstualnih "bisera".

Inicijali označavaju pojedine "autore" dok lj. znači ljetni ispitni rok, a jes. jesenski. Prevlast "bisera" u ljetnom ispitnom roku je samo privid jer su tada ispravljači ispita imali malo više vremena da pribilježe zanimljive odgovore.

Hondriti su kameni meteori čija se jezgra sastoji od hondra (vrsta stijene).
A.B. ljeto 2001. geolog

Hondriti su kameni meteoriti koji su građeni od mineralnih nakupina (izgledaju kao mortadela).
I.V. lj. 2002. geolog

Litosfera zauzoma gornji plašt i koru tj. negdje do 450 km.
Kontinentalna kora prekriva sva kopnena područja na Zemlji. Oceanska kora prekriva oceane i mora.
A.Š. lj. 1989.

Što je MOHO?
Područje koje se nalazi između gornje slojne plohe i zemljine kore.
S.M. ljeto 2001. geolog

Što je izostazija?
Izostazija je ravnoteža između kopnene i vodene mase na Zemlji.
D.R. ljeto 2001. geolog

Što je subdukcija?
Subdukcija je pojava uzrokovana konvergentnim gibanjem dna. Ona uzrokuje to da sloj na jednom mjestu potone duboko u unutrašnjost zemlje na drugom mjestu se pojavi u obliku ulančanih gorja (kopno-kopno)(nečitko ...)
B.I. ljeto 2001. geolog

Što je pokretačka sila tektonike ploča?
Ona je uvjetovana pritiskom iz zemljine utrobe.

Kaldera - propadanje tla na vrhu vulkana.
A.S. lj. 1989.

Nastaju preklapanjem listričkih rasjeda.
A.T. lj. 2000.

Solfatare i mofete
Solfatara je fornolna boja i kada se spusti u ponornicu ona reagira s vodom i onda obilazimo vodotoke i ako nađemo tu boju onda nalazimo gdje izvire ta ponornica. Mofete - ako na pukotinama vulkan izbija CO2.
M.P. lj. 1987.

Mofete su posebne tvorevine na vulkanima koje nastaju najčešće nakon erupcije najčešće su vrijedna mineralna nalazišta.
anonimus lj. 1984.

Što je lakolit i kako se razlikuje od batolita?
Lakolit je lava gljivičastog oblika koja se nalazi u površini Zemlje. Lakolit se može izbiti na površinu za razliku od batolita koji je prostorno najviše raspoređen te se istiskuje kroz dimnjake van.
(T.D. 3.4.1998)

Lakolit je udaljenost 6 metara od obale prema moru.
I.M. geol. ljeto 1999.

Što je sill?
Sill je sediment nastao taloženjem kod podinske morene.
B.P. geol. jes. 1999.

Sill je materijal koji je nastao nakon otapanja ledenjaka, to je nevezan materijal.
V.H. lj. 2000.

Što je otočni luk?
Otočni luk nastaje na potopljenim vulkanima.
(A.P. 3.4.1998)

Niz otoka oko ugaslog vulkana koji čine lagunu. Javljaju se na divergentnim rubovima ploča.
B.P. lj. 1998 (geol.)

Kako nastaju oceanski hrptovi i od čega su građeni?
Nastaju rasjedanjem i građeni su od zrnatog materijala s ostacima ljuštura i skeleta raznih organizama.
(J.H. 3.04.1998)

Oceanski hrbat je podoceansko ispupčenje, nastaje djelovanjem mora. Izgrađen je od bazaltske lave.
S.A. prolj. 1999. (Geol)

Oceanski hrptovi su izgrađeni od soli i gline.
S.H. prolj. 1999. (Geol.)

Oceanski hrbat se javlja na dnu mora. On ima bogate reljefne oblike.
I.K. lj. 1999 (Geogr)

On nastaje na podmorskoj površini. Tamo je jako magmatsko i potresno djelovanje, a nastaje sudaranjem dviju oceanskih ploča.
I.K. Geogr. Lj. 1999

Oceanski hrbat je podoceansko ispupčenje. Mjesto lokalnog magmatizma. Nastalo je sudarom dviju oceanskih ploča.
H.J. GP Lj. 1999

Što je magma?
Magma je sediment koji se nalazi u Zemlji, koji izlazi na površinu kroz vulkan, kad izađe na površinu postane vruća lava, koja se hladi.
I.Š. Lj. 2000.

Kako razlikujemo efuzivne i intruzivne stijene?
Efuzivne i intruzivne stijene su sedimentne stijene. Efuzivne nastaju skrućivanjem lave na površini, a intruzivne skrućivanjem magme pod Zemljom.
D.T. lj. 2000.

Intruzivne stijene su u unutrašnjosti spore se hlade i struktura je dobro vidljiva, a efuzivne su na površini, sporo se hlade i nemaju dobro vidljivu strukturu.
A.Š. ljeto 2002. geolog

Što je magmatsko ognjište?
Magmatsko ognjište je prostor ispod vulkana odkuda vulkan crpi magmu.
I.K. lj. 2002. geol.

Što su lahari?
Lahari su vulkanske bujice koje se kreću brzinama od nekoliko stotina km i zato pokupe sve na putu.
I.K. lj. 2002., geol.

Lahari su sedimenti natali nakon erupcije vulkani. Sitni su ali opasni kod zatrpavanja okoliša.
T.B., lj. 2002., geol.

Što su gejziri?
Gejziri su periodički izvori tople vode. Tlak vodene pare stvara pritisak koji periodički izbacuje toplu vodu.
V.M. lj. 2002., geol.

Što je tuf?
To je vulkanski efuzivni materijal (oblik) sličan vulkanskim bombama.
N.G. lj. 2002., geol.

Morseovom skalom potresa se određuje razorna snaga...
B.J. jes. 1986.

12 st. katastrofalne jačine i ruši sve objekte i biljke i jako "lomi" i degenerira zemlju.
anonimus lj. 1984.

MCS skala potresa zasniva se na jačini potresa tu jačinu dijelimo na 12 dijelova 1. dio-registriraju sa seizmogrami 12.dio-totalna katastrofa.
B.B: lj. 1992.

Na čemu se zasniva MCS skala
Principu trome mase,kao i aparat za ?jerenje jačine potresa (SEIZMOGRAF).
I.Š. geol. ljeto 1999.

Na principu zasniva na principu trome mase.
I.M. geol. jesen 1999

kašnjenju primarnih za sekundarnim valovima. Određena je u 12 stupnjeva.
M.K. ljeto 2001. geolog.

Longitudinalni valovi
Longitudinalni valovi vibriraju u smjeru svoga širenja koje je konveksno prema središtu Zemlje.
Š.M. jes. 1986.

Izoseiste
Izoseiste su linije koje spajaju iste valne duljine potresa.
M.K. 1990.

Izoseiste su linije gibanja potresa u svim smjerovima.
K.S. zima 1991.

Izoseiste su linije iste razine vodnog lica s obzirom na nadmorsku visinu.
M.Z. lj. 1992.

Izoseiste - krivulje na zemljinoj površini.
M.K. ljeto 2001, geol.

Što se događa s potresnim valovima na kontaktu dva sredstva različitih gustoča?
Potresni valovi se brže i jače šire u gušćem sredstvu, te ako se širi iz gušćeg u rjeđe bit će jači, a slabiji iz rjeđeg u gušće.
3.4.1998. geol.

Na kakvim su podlogama učinci potresa slabiji?
Učinci potresa su slabiji na vodenim podlogama.
K.P. lj. 2001. gg

Stratigrafska praznina podrazumijeva mlađe naslage koje su taložene na starije, ali su preskoćeni slojevi koji po starosti ovdije spadaju.
N.I. lj. 1987.

Stratigrafska praznina je prostor gdje nema potresa, gdje ne dolaze potresni valovi.
I.Š. Lj. 2000.

Pseudokonkordancija
Pseudokonkordancija ili lažna konkordancija je kada su slojevi samo prividno paralelni a zapravo nisu.
geograf 1983.

Fleksura
Fleksura - koljeničasta bora npr. dodir kopna s morem.
geofizičar lj. 1984.

Prebačena bora
Kod prebačene bore osna je ploha kosa naspram horizontale, a krila su jače ili manje paralelna.

Nacrtaj kosu boru i označi njene dijelove!
Kosa bora se sastoji od paraklaze, azimut, smjer nagiba, kut nagiba još postoji prebačena b., polegla b. itd. - azimut se mjeri u smjeru sjevera
(A.P. 3.4.1998)

Doma i bazen
Bazen je mjesto gdje se sakupljaj oborinska voda. Doma je mjesto gdje dolazi do oticanja i pairoja oborinske vode.
I.Š. prolj. 1999. (Geol.)

Sinklinorij i antiklinorij
Sinklinorij - udupine u odnosu na morsku vodu.
O.J. jes. 1985.

Vezani su za tektoniku ploča, blagi nagibi krakova obz. na osnu plohu (20,30,40... do 100 nagiba).
D.K. lj. 1987.

Škarasti rasjed
Škarasti rasjed - krila su relativno rezmaknuta samo na 1 kraju, a u smjeru drugog kraja rasjeda pomak isčezava.
anonimus jes. 1985.

Tektonska graba
Tektonska graba je usijecanje terena.
lj. 1989.

Kako nastaju navlake?
Navlake nastaju radom ledenjaka.
I.M. geol. ljeto 1999.

Dijelovi navlake
Dijelovi navlake su navlačak, čelo, rudarsko okno, korijen, krovinski i podinski dio.
lj. 1989.

Geosinklinale
Geosinklinale jesu velika elastična tijela čijom tektonikom su nastali današnji kontinenti.
R.G. lj. 1987.

Eugeosinklinala spaja dvije točke na istoj dubini te točke su najčešće vrlo udaljene.
B.M. 1990.

Geosinklinale ? javljaju se kod bora (poremećaj nastao pritiskom, tektonskim poremećajima, savijanjem) brahisinklinala - ukoliko je visina jednaka širini bazen - ukoliko je širina duža od visine.
A.K. 1989.

Eugeosinklinala je sinklinala koja se sastoji od stijena...
anonimus jes. 1985.

Eugeosinklinala spaja dvije točke na istoj dubini te točke su najčešće vrlo udaljene.
B.M. lj. 1990.

Eugeosinklinalno korito je nastalo tako što se preko dana voda sakupljala u porama stijena, preko noći use tem. smanjuje i volumen se povećava, dolazi do pucanja stijene. Ostatak stijene voda erodira i tako nastaje eugeosinklinalno korito.
Z.P. zima 1991.

To je tektonska pojava koja nastaje djelovanjem orogeneze i zasniva se na formiranju ulančanog gorja.
Z.Z. lj. 1992.

Geosinklinala je udubljeni dio, samo velikih razmjera. U njenoj jezgri su najmlađi, a u dnu najstariji slojevi.
Z.M. lj. 1992.

Područje u kojem se nalazi teren, onda ono tone pod težinom pa nastaju geosinklinalne bore.
A.I. lj. 1992.

Kako nastaju normalno graduirani sedimenti?
Sedimentacijom, stješnjenjem te cementacijom.
B.P. lj. 1998. (geol.)

Zbog trenja i širenja terena umanjuje se tečenje fluida što dovodi do usitnjavanja sitne čestice na vrhu, krupne dole.
G.Š. PG lj. 1999

Propusnost stijene ovisi o veličini otvora između čvrstih i nepropusnih dijelova stijene.
Z.P. zima 1991.

Vrste poroziteta
Dubinski, normalni, površinski
A.H. jes. 1997. (GG)

Vrste voda
Fluvijalna, konatna, juvenilna.
M.K. ljeto 2001. geol.

Konatna voda
Voda u dodiru s morskom zovemo još i boćata voda. Npr: vrulje.
P.P. 1990.
K.G. lj. 1990.

Freatska voda
Freatska voda - nastaje kondenzacijom vod. pare u stijeni.
P.D. lj. 1985.

To je voda koja se pojavljuje na površini zemlje putem padalina.
Z.Z. lj. 1992.

Freatska voda ili voda temeljnica klasificirana je na temelju hidrodinamskih karakteristika, a to je voda koja je po postanku juvenilna, djelomično i meteorska. Nalazi se ispod zone aeracije, koristimo ju tj. pridobivamo.
M.M. lj. 1992.

Vadozna voda
Vadozna ili primarna voda nastaje ishlapljivanjem i koncentracijom para u zemljinoj unutrašnjosti (nema veze sa površinom). Vodno lice oponaša konfiguraciju terena ispod kojega se nalazi.
P.D. lj. 1986.

Juvenilna voda
Tu imamo slučaj da voda bude zarobljena u podzemlju ona se iskristalizira naprauleči tako kristalnu opnu koja je zadrži da nemože isteći te tu vodu nazivamo juvenilna voda.
J.B. lj. 1986.

Tu smo imali pojavu da je došlo do pomicanja čvrstih napropusnih slojeva i zatvaranja puta vodi da izađe van ili da odtekne. Ta voda se kristalizira i nastala je juvenilna voda.
J.B. jes. 1986.

Juvenilna voda iz unutrašnjosti, a nastala je nastankom stijena.
I.P. lj. 1986.

Juvenilna voda: voda koja se nalazi u zemljinoj kori.
Z.Z. lj. 1992.

Silazni izvor
Silazni izvor je takav izvor kod kojeg voda lagano izvire na površinu i polako silazi po zemljinoj kori.
B.T. lj. 1987.

Silazni izvor - izbacivanje vode na površini kroz prirodni otvor na njoj ili bušotinom uslijed gravitacijskih sila (gravitacijski izvor) u užem smislu to je izlijevanje na površinu vode temeljnice.
C.B. lj. 1986.

Subarteška voda
Subarteška voda nastaje kad se u vodi otopi CaCo3 i to u većoj količini.
A.M. lj. 1986.

Razvodnice
Razvodnice predstavljaju mjesto kontakta dvaju različitih slivova, karakterizirani različitom propusnosti i nepropusnosti slojeva. Zbog ovog nemože doći do njihovog miješanja.
M.Ž. lj. 1987.

Razvodnice: To je česta granica između slane i slatke vode.
J.S. lj. 1991.

Samo ime razvodnice kaže nam što su i koja im je uloga. Mogu biti površinske i podzemne. Površinske odvode vodu s nekog područja (većinom s polja) do prvih ponora i udubljenja u zemlji, tako to područje rasterećuju od velike akumulacije vode. Podzemne isto tako s tim što one rade pod zemljom.
I.R. lj. 1984.

Razvodnice su nastale u dubini zemlje kretanjem podzemnih voda.
anonimus lj. 1984.

To je mjesto gdje se jedan tok razvodi a dva dijela.
K.S. zima 1991.

Razvodnica je nepropusan podzemni sloj koji odvaja dvije različite podzemne vode, odnosno sprječava njihovo povezivanje.
Z.P. lj. 1992.

One odvaja se dvije zone gdje ne dolazi do mješanja vode prozračne zone i vode tameljnice. Postoje površinska i podzemna razvodnica.
Đ.K. lj. 1992.

Razvodnice su mjesta gdje se rijeka dijeli na dva sliva. Imamo površinske i podzemne.
K.I. lj. 1998. (geol)

Razvodnica je rijeka koja razdvaja dva sliva, tj. ne da im da se međusobno miješaju.
D.Š. lj. 1999 (GG)

Zamišljena granica sloja.
M.K. ljeto 2001. geol.

Podzemna razvodnica
Podzemna razvodnica je razvodnica podzemnih voda (temeljnica) ona se razlikuje od razvodnice voda na površini.
V.H. lj. 2000.

Podzemna razvodnica je crta koja razdvaja dublje i pliće dijelove podzemlja. ovisi o freatičkoj i meteorskoj zoni.
Š.I. lj. 2000.

-zamišljena linija koja odvaja 2 sliva
-podzemna razvodnica odvaja podzemne vode od površinskih
- Hrvatsko-Crnogorski i Jadranski sliv.
D.C. lj. 2001. gg.

Podzemna razvodnica je tok ispod površine (krš) koji ovisi o razvijenosti podzemnih kanala i kol. vode.
I.G. lj. 2002., geol.

Piraterija
U pitareriju spada sav materijal koji izlazi erupcijom iz vulkana, vulkanske bombe, lapili, vulkanski pepeo.
M.B. lj. 1990.

Piraterija je sukob dvaju riječnih tokova oko izvora.
anonimus lj. 1984.

Piraterija - antagonističko djelovanje dva vodotoka koji se apajaju u jedan.
T.R. lj. 1985.

Piraterija je kada voda izlazi van pod utjecajem tlaka plinova i para.
Đ.K. lj. 1992.

Piraterija je granica između 2 sliva koji se bore za ulaz u podzemlje.
Ž.D. lj. 1992.

Piraterija je prevlast dvaju izvora jednog vodenog toka (posljedica regresivne erozije).
D.P. lj. 1992.

Piraterija je: Difuzno izlaženje vode na površinu. Difuzni izvor.
T.K. lj. 1992.

Nabroji procese (mehanizme) transporta čestica u vodenm toku
Normalno graduiranje
Imbrikacija
Laminacija
Ž.K. lj. 2000.

Zašto nastaju prepletene rijeke, a zašto meandrirajuće?
Prepletene rijeke nastaju preplitanje rukavaca, oni se prepliću.
Meandrirajuće rijeke nastaju zbog meandara, a to su veliki zavoji.
I.Š. geol. ljeto 19999.

Prepletene natalože se sedimenti i rijeka se spreplete, meandrirajuća rijeka dođe do prepreke da bi zaobišla prepreku napravi zavoj.
I.M. geol. ljeto 1999.

Ponornice
Ponornice su rijeke koje ne utječu direktno na more već na nekom mejstu poniru u Zemlju. Na poniranje utječu nagib površine, biljni pokrov, oborine, propusnost stijena. Ponori omogućuju prijelaz površinskih krških vodotokova u podzemlje, nagib i potpuno.
B.T. lj. 1987.

Ponornice su recipijenti koji jednim svojim dijelom protiču kroz podzemlje.
K.V. 1990.

Ponornice izviru na mekanom terenu i zatim prolaze kroz tvrdi teren i zatim prolaze kroz tvrdi teren i tu poniru. One su vrlo kratke.
Š.M. lj. 1986.

Ponornice su vode koje nastaju u krškim krajevima, a imaju sposobnost da se kreću po zemljinoj površini i na određenim mjestima poniru u zemlju.
Z.Z. lj. 1992.

Ponornice su krški oblici nastali u podzemlju djelovanjem vode te otapanjem CaCO3. CaCO3 + H2O?Ca(HCO3)2
M.M. lj. 1992.

Ponornice su vode ispod površine zemlje, a mogu mjestimično izlaziti na površinu kao voda tekućica.
S.Ž. lj. 1992.

Ponornice su podzemne vode koje izviru u podzemlju, a gube se u ponorima.
K.S. lj. 1992.

Ponornice su rijeke u krškom području koje za vrijeme oborna i velikog pritoka vode izlaze na površinu, a za vrijeme suše poniru u podzemlje.
I.P. lj. 1992.

Estavele
Estavele su potopljene riječne doline otvorene prema moru koja ima slatkovodna obilježja.
P.D. lj. 1986.

Izvori u kršu koji su za vrijeme plime izvori, a z avrijeme oseke ponori.
Š.S. lj. 1986.

Estavele se pojavljuju u krškom području. Estavele predstavljaju potopljena riječna ušča (potopljena rječna dolina koja se nalazi na otvorenom moru).
Đ.K. lj. 1992.

Estavele su potopljena ušća rijeka.
B.I. ljeto 2001. geolog

Erozijska baza rijeke
Eroziona baza rijeke, kada voda teče ona sa sobom nosi sve različite materijale, pa tako i teške koji uništavaju dna tih rijeka erozijom.
S.Ž. lj. 1984.

Erozijska baza rijeke je baza gdje se u rijeci nataliži najviše materijala.
A.Š. lj. 2000.

Što je ravnotežni profil neke rijeke?
Ravnotežni profil rijeke je uzdužni presjek rijeke koji ide zajedno sa erozijskim bazom.
B.P. lj. 1998 (geol.)

Ravnotežni profil rijeke je putanja rijeke. Što se događa s ravnotežnim profilom pri gradnji umjetnog jezera? Ravnotežni profil se mijenja, umjesto silaznom idu uzlaznom putanjom.
D.T. lj. 2000.

Pokazuje odnos akomodacijskog i akumulacijskog prostora rijeke.
A.B. ljeto 2001. geolog

Što se događa s ravnotežnim profilom rijeke pri izgradnji umjetnog jezera?
Ravnotežni profil je erodiran.
J.L. 2002., geol.

Spušta se nivo razine rijeke.
A.Š. ljeto 2002. geolog

Što su antecedentne rijeke?
Antecedentne rijeke su starije od korita po kojem teku. Primjer je SAVA.
Ž.M. ljeto 2001. geolog

To su rijeke koje su stvarale svoje korito za vrijeme starijih geoloških naslaga, dolazi do izdizanja podloge, a pošto je izdizanje sporo, rijeka ju može korodirati.
N.P. ljeto 2002.. geolog

-produbljuju svoje korito
-antiklinalama
I.Š. ljeto 2002. geolog

Stalagmiti
Stalagmiti rastu na ledenoj površini sa zemlje.
S.Ž. lj. 1984.

Cirk (kotao) nastaje struganjem dolinskog ledenjaka po površini Zemlje tako što u unutrašnje pukotine upada morenski materijal. Nakon otapanja ledenjaka u takvim udolinama mogunastati ledenjačka jezera.
O.G. lj. 1984.

Cirk - kotao - vulkanska lava pulsirati u preljevu te plinove nepr. izlaze ...
geofizičar lj. 1984.

To je vulkansko grotlo nastalo uslijed erupcije vulkana.
I.P. lj. 1992.

To je ohlađeno vulkansko grotlo u kojoj onda nalazi nekoliko slojeva efuziva.
D.D. lj. 1992.

Što su morene i kakve postoje?
Morene su ledenjački reljefi. Kade ledenjak pokupi sediment. Čeona, bočna, podinska, završna.
V.M. GG Lj. 1999

Morene su rastresit materijal nastao radom ledenjaka. Sastoje se od piroklastičnog materijala koji je razoren pomoču ledenjaka.
J.L. lj. 2002., geol.

Čeona morena
Ledenjaci svojim spuštanjem (u za to potrebnim uvijetima) prikupljaju to jest ruše sve pred sobom. Ukoliko se takav neorganizirano prikupljen materijal statistički raspoređen nalazi na čelu ledenjaka nazivamo to čeona morena.
P.D. lj. 1986.

Podinska morena
Morene nastaju u ledenjacima (brazde). A temeljna morena nastaje tako da braze prodiru od vrha do dna ledenjaka, a nastaju djelovanjem vode u samom ledenjaku kuda se volumen vode širi kada se smrznu a preko dana voda otjeće i odnosi sa sobom vezane čestice.
Z.P zima 1992.

Morena je rastrošen materijal nakupljen posredstvom leda nesortiran a podinska morena nastaje podvlačenjem pod sam ledenjak.
T.K. lj. 1992.

Podinska morena su nakupljeni materijal koji ledenjak šulja ispod sebe. one nastaju kada postoje pukotine u ledenjaku koje sežu skroz do poda, do dna.
M.M. lj. 1992.

Podinske ili temeljne morene nastaju kada materijal upada u pukotine i probija se do dna ledenjaka pri čemu se kame glača i struže pa nastaju različiti oblici led. dolina (naunnana terena).
lj. 1992.

Ledenjačka sedimentna tijela
Morena, drumlini, cirkoni. grebeni.
M.D. lj. 1998 (geol.)

Što su viseće doline i što one dokazuju?
Viseće doline dokazuju da nisu u vezi s vodnim licem.
B.P. Prolj. 1999 (Geol.)

One nam dokazuju da je na tom mjestu bilo ledenjaka. Nastaju od manjeg ledenjaka koji se spojio s većim. Kad se led povukao veča dolina je nestala, a viseča je ostala kao da visi.
V.P. lj. 2002., geol.

Ledeni brijegovi
Nastaju otkidanjem, lomljenjem od šelfova.
A.R. jes. 1997. (geograf)

Nastaju trajnim donosom snijega i njegovim stvrdnjavanjem.
I.S: lj. 1999 (GG)

Što je Ledeni šelf?
Ledeni prostor kroz koji se kreće ledenjak.
J.D. lj. 2000.

Ledeni šelf ili ledenjak je golemi ledenjak koji se nalazi i iznad površine, ali i duboko u dubini mora.
Ž.K. lj. 2000. (geogeo)

Kako nastaje ledenjački led?
Otapanjem ledenjaka i ponovnim smrzavanjem.
A.T. lj. 2000.

Što su eskeri?
Eskeri su podzemni potoci koji za sušnog razdoblja postaju ponori.
D.R. ljeto 2001. geol.

Wadiji su fluvijalne, kamene pustinje. Rijeke izbruse oštre bridove, a zaostane kamenje.
Z.Ž. lj. 1999 (GP)

Wadiji su usječena bujična korita nastala eolskom erozijom, tj. Radom vjetra. Na dnu wadija može se naći kamenja i ostalog transportiranog materijala (S. Afrika) Služili su kao putevi.
V.B. GG lj. 1999

Dugačka bujična korita strmih strana u pustinjama (nastala eolskom erozijom).
M.K. Geogr. Lj. 1999

Wadiji su korita nastala radom bujica koje su uvjetovane velikim kišama a nastaju kada bujica krči i razara pjeskovitu ili šljunčanu podlogu i tako stvara korito. Na dnu wadija nalaze se velika kamenja koja zbog svoje težine i veličine zaostaju za bujicom.
M.G. GP lj. 1999

Objasnite proces zasoljavanja pustinja
Zasoljavanje pustinja je pokušaj da se pustinje ograniče da se ne šire to je pokušano tako da se stave prepreke na rubove pustinja međutim time se dobilo samo to da su se počele stvarati dine i da su se pustinje počele širiti.
B.M. lj. 2000 (geol.)

Proces zasoljavanja pustinja: Npr, u pustinji ima poneki izvor koji ima neku svoju slanoću, kada taj izvor presuši, sol ostaje i tako dolazi do zasoljavanja pustinje.
I.Š. lj. 2000.

Plima i oskeka inače nastaju na dan toliko puta koliko se puta pojavi mjesec.
H.Z. lj. 1986.

Plima i oseka pojavljuju se više puta na dan zahvaljujući Mjesečevim zrakama, a mogu se pojaviti samo jednom...
S.Ž. lj. 1984.

Oseka nastaje kao privlačna sila Mjeseca.
anonimus 1983.

Plima i oseka su u povezanosti sa Mjesecom,kada je mjesečeva sila jača na moru koje je na strani Mjeseca je plima, a na moru s druge strane Zemlje je oseka.
N.J. 3-4-1998.

Nastaju zbog mjesečevih mjena.
K.I. lj. 1998 (geol)

a) kada su Sunce i mjesec u ravnotežnom položaju kada se njihove privlačne sile zbrajaju nastaje PLIMA (dolazi do ispupčenja na ekvatoru)
b) OSEKA - kada su Sunce i Mjesec u okomitom položaju
M.D. lj. 1998 (geol.)

Plima i osekan nastaju utjecaje ?jesečevih mjena, kada je plima onda ?jesec privlači, a kad je oseka onda ?jesec toliko ne privlači.
I.Š. geol. ljeto 1999.

Nastaju pod utjecajem mjesečevih mjena - postoji visoka i niska plima.
A.H. ljeto 2001, geolog

Visoka plima
Ovise o utjecaju mjesečevih faza. Visoka plima nastaje kod vulkanskih erupc. potresa.
P.P. lj. 1990.

Visoke plime nastaju u ograničenom akomodacijskom prostoru i naglim smanjenjem dubine. Kada mjesec i sunce jedan iza drugoga.
B.P. lj. 1998 (geol.)

Visoke plime nastaju uslijed jakog puhanja vjetra podiže se razina mora i tako nastaju veliki valovi.
S.A. Prolj. 1999. (Geol.)

Transgresija
Transgresija je nadolazak mora na neki teren (na osnovi erogenetskih ili orogenetskih pokreta tla).
anonimus 1983.

Valne brazde
Valne brazde: Brazde koje nastaju prolaskom valova kroz slojeve.
D.P. lj. 1991.

Valne brazde nastaju poslije jakih pljuskova.
anonimus lj. 1984.

One mogu predstavljati površinu nekih stijena na kojoj se nalazila voda ili neka org. tvar.
Z.Z. lj. 1992.

Valna baza
Mjesto od kuda se val širi.
A.H. jes. 1997. (GG)

Valna baza ovisi o valovima koji nastaju djelovanjem vjetra koji vrši pritisak na površinu vode i na taj način povećava valnu bazu.
B.P. prolj. 1999. (Geol.)

Dužina na kojoj je veličina vala najveća. Tu je efekat vala najveći.
T.Z. Geogr. Lj. 1999

Valna baza je mjesto gdje završava val. Iznosi 1/2 valne duljine.
Z.P. GP  Lj. 1999

Valna baza je 1/2 metra do koje se osjeti val.
I.M. geol. ljeto 1999.

To je razdaljina između najmanjeg vala i najvišeg vala.
Š.I. geol. ljeto 1999.

Valna baza je sveukupni volumen dosega vala koji se mjeri visinom kreste valova.
K.I. Ljeto 2001. geolog

Atlantski tip obale
Sve rijeke slivaju se u atlantski ocean.
A.H. jes. 1997. (GG)

Atlantski tip obale je takav što ima strme stijene
S.H. prolj. 1999. (Geol)

Atlantski tip obale je linski okomit na strukture vodene mase.
M.S. lj. 1999 (GP)

Atlanski tip obale je tip kada je obalna linija okomita na lokalne sisteme.
M.G. GP lj. 1999

Litoral
Litoral je dio mora od obale do dubine od 6 m.
G.Š. PG lj. 1999

Dio morskog prostranstva koji nije točno određen mjernom jedinicom, a nalazi se između linije najviše plime i najniže oseke.
Ž.B. Geogr. Lj. 1999

Litoral je površinski dio vode.
V.L. lj. 2000.

Intruzivno tijelo obično gljivastog oblika. Magma prodire prema površini, a tamo gdje su stijene elastične tamo se zadržava.
V.P. ljeto 2001. geolog

Neritik
Priobalno, neritsko more (neritik ili šelf). Ovaj dio seže do dubine od 200 ili 400 do 2000 ili 3000 metara. Njega karakterizira sedimentacija. Dolazi do stvarabja batolitnih grebena i atola. Batolitni grabeni nastaju u perifernom (distalnom) dijelu neritskog mora. Veličina im je nekoliko 10-ka km, a udaljeni su od kopna nekoliko km. Na dnu batolitski otoci su spojeni a na površini imaju izgled otočnih skupina. Atole - to su mali otoci prstenasta oblika, u sredini se nalaze lagune, rijetko dublje od 100 m, a prethode im otoci koji su postupno tonuli.
D.D. lj. 1989.

Razdoblje u geološkoj povijesti.
P.B. 3.4.1998 (geol.)

Neritik je dio mora (oceana) dubog 2m te 1km udaljen od obale.
B.P. lj. 1998. (geol.)

Batijal
To je gornji dio mora. Morska površina do 2000 m gdje dolaze do izražaja morske struje a i život u tom dijelu mora je najraznovrsniji i najintenzivniji.
Z.P. zima 1991.

Barijerni greben
Barijerni greben nastaje spajanjem oceanske i epikontinentalne kore.
I.Z. lj. 1989.

Barijerni greben je zapreka na putu neke rijeke koja sprječava njen ulazak u more pa sa jedne strane imamo slatku a sa druge strane slanu vodu.
O.J. jes. 1985.

Barijerni grebeni su oni koji izviru iz vode van ali su pod vodom spojeni.
S.V. lj. 1987.

Atol i laguna
Laguna je nakupina morske vode koja nastaje zbog izdizanja barijernog grebena.
lj. 1989.

Atol nastaje izdizanjem stijenovitih masa, a u njihovom stredištu nalazi se laguna koja je karakterizirana morskom vodom.
S.M. lj. 1989.

Fliš
Fliš je nakupina različitih materijala povezanih u cjelinu. Fliševe obično nalazimo kod rasjeda.
H.D. 1989.

Fliš - to su sedimenti prapora u pješčenjaku. Raznosi ih vjetar, sitnog su detritusa.
P.F. lj. 1986.

Fliš je vjetrom donesen sitnozrni materijal iz brda u panoniji.
K.M. lj. 1986.

Fliš je dubokovodni sitnozrnati sediment koji se sastoji od fino dispergiranih čestica.
S.V. lj. 1987.

Što su i čime su uzrokovane eustatičke promjene razine mora?
* To su plima i oseka
* uzrokovane su privlačnim silama Mjeseca i Sunca
T.K. lj. 2000.

Eustatičke promjene razine mora uvjetovane su razlikama sjevernog i južnog pola.
J.L. lj. 2002., geol.

Što pokreće eustatičke promjene na Zemlji?
Pokreću je transgresija i regresija uvjetovana klimatskim promjenama (oledba i odledba).
I.Š. ljeto 2002. geolog

Određuje se pomoću geološke starosti radioaktivnog materijala, tj. vremenom njegovog raspadanja.
A.Š. ljeto 2002. geolog

Što je stratigrafska praznina?
Stratigrafska praznina ili je hijatus je područje u geološkoj starosti na kojem je trebao biti sloj, no on je zbog nekih razloga uništen i nemamo ga.