POLITIKA 07. SEPTEMBAR 2001.

Šta će đaci učiti iz veronauke

Život kao priprema za večnost

Bog kao izvor života, rođenje i smrt, krštenje, liturgija, pričešće, život kao priprema za večnost, Kuran, tragična istorija Jevreja, šta uči darvinizam a šta Biblija, samo su neke od lekcija sa kojima će se upoznati učenici prvih razreda osnovne i srednje škole kroz nastavu veronauke.

U iščekivanju udžbenika, zavirili smo u nastavne planove i programe tradicionalnih crkava i verskih zajednica, na osnovu kojih će učenici izučavati različite religijske poglede na svet.

Verske zajednice su inače samo prečistile programe po kojima rade u školama veronauke pri crkvama i hramovima. Jedino je slučaj SPC donekle drugačiji, jer se nastava po eparhijama odvijala po različitim programima i trebalo ih je objediniti i napraviti jedinstveni udžbenik za ovaj predmet.

Pravoslavni katihizis će izučavati celovit pravoslavni pogled na svet i život, uz uvažavanje dve dimenzije: istorijskog hrišćanskog života (istorijsku realnost Crkve) i eshatološkog (budućeg života).

Jedna od prvih lekcija u osnovnoj školi biće o krštenju, pod nazivom "Svi mi koji smo kršteni, članovi smo Crkve". Poslednja lekcija predviđena planom je "Mi na raspustu kao mali pravoslavni hrišćani".

U okviru verske nastave, osnovci će učiti o liturgiji, pričešću, Crkvi kao celini... Deo lekcija biće posvećen Hristu kao ljubavi, Hristu na krstu, svetu u kojem živimo kao zajednici različitih ljudi, Bogu kao jedinom izvoru života. Biće i tema iz svakodnevnog života, poput "Kada porastem želim da budem... (sveštenik, zemljoradnik, lekar, učitelj, političar").

Zadatak verske nastave u srednjoj školi je da učenik svoj životni program definiše kao trajni podvig prihvatanja i poštovanja drugih, pri čemu bi spontano prepoznao Crkvu kao prostor ostvarivanja ličnosti.

U okviru nastavnog plana "vjerske pouke" Katoličke crkve (za osnovnu školu), navodi se da je veronauka zajedničko delo katihete i veroučenika. Nastavni sadržaj prvog razreda sledi crkvenu godinu kroz pripremu i slavlje velikih praznika i upoznavanje sa njihovim sadržajem i porukom. "Vjerska pouka u srednjoj školi je osobito delikatna". Osnovni problem je nepovernje prema novoj sredini, prema samome sebi i naglašena kritičnost autoriteta. Stoga nastava polazi od činjenice da je kateheta čovek koji razbija barijere nepoverenja, piše u programu.

Jedan od ciljeva nastave islamske veronauke je nastojanje da kod učenika izgradi uverenje da je život na ovom svetu samo priprema za večnost. Nastavne jedinice su podeljene na 36 lekcija, a planirano je da usvojeno gradivo, u skladu sa vaspitnim ciljem, nađe svoju primenu u životu učenika, oslanjajući se na slovo Kurana.

U cilju ostvarivanja kontinuiteta buđenja i jačanja jevrejskog identiteta, deci bi trebalo pored saznanja o osnovnim principima judaizma, preneti i saznanje o bogatoj i tragičnoj istoriji naroda kojem pripadaju, piše u programu verske nastave judaizma. Kompletno gradivo podeljeno je na 12 oblasti za srednju školu i na osam oblasti za osnovce.

Programi vaspitanja Slovačke evangelističke i Reformatorsko hrišćanske crkve su isti i u njima pored opštih odredbi, stoji napomena da treba voditi računa o principu prema kojem je Biblija osnovni izvor programskih sadržaja.

U nastavnom planu Evangeličkog-luteranskog vjeronauka za osnovnu školu navodi se da je cilj nastave u osnovnoj školi da pruži celovit vernički pogled na svet, sa posebnim naglaskom na istorijsku realnost crkve, vernički praktični život i na večni život.

U svim programima, na različite načine, naglašava se ravnoteža u oblikovanju zajedničkog života, u svetu prepunom različitih kultura, religija i pogleda na svet.

S. Dimitrijević