Galaksija predstavlja porodicu zvezda koje se medjusobnim gravitacionim privlacenjem drže na okupu. Postoji više tipova galaksija po obliku i velicini. Galaksije patuljci sadrže svega oko 100 000 zvezda dok galaksije giganti na okupu drže i po 3000 milijardi zvezda.

 Sve galaksije u osnovi su iste i to je logicno jer su nastale otprilike u isto vreme, od istih fundamentalnih cestica i po istim fizickim zakonima.  Ipak postoje i razlike medju njima. Najuocljivije su morfoloske i prve podele galaksija na tipove ticu se bas njihovog oblika. Habl ih je delio na elipticne, socivaste, spiralne i nepravilne, a spiralne na normalne i preckaste. Vrlo mali broj galaksija imaju neobicnu strukturu koja se povezuje sa gravitacijskim uticajem neke druge galaksije. Druge emituju velike kolicine energije koja je povezana sa odvijanjem velikih i snažnih procesa unutar njih. Takve vrlo aktivne galaksije su Seyfert i radio galaksije. Jedno vreme se verovalo da evolucija galaksije ide od elipticnih ka spiralnim, ali danas je ta teorija napustena jer se pretpostavlja da je oblik neke galaksije posledica nacina sazimanja jos u stadijumu protogalaksije.