POVIJEST KULTA RIBARA
izvadak iz Ribarenja po proroku Josipu D.:
"U pocetku bijahu djeca, i djeca bijahu mala, i igrase se rata i s auticima. No, vrijeme je prolazilo, te su djeca pomalo narasla, te su se prestala igrati rata i s auticima jer im je vec dosadilo. "Sto cemo sad?", upitase se djeca medjusobno. Onda oni inteligentniji predlozise da vide sto to odrasli rade za zabavu. I promatrase oni odrasle, ali ne uocise nista zabavno sto rade odrasli. I bijahu tuzni jer ne nadjose to sto trazise. Tad se oni inteligentniji ponovo dosjetise: "Hajdemo probati onda nesto sto nikad nismo probali!". Tako dodjose u trgovinu i trazise nesto sto nikad nisu probali. Trazise i trazise, ali ne nadjose to sto trazise. Razocarani zivotom cak pomislise na najgore: biti dobri roditeljima i posvetiti se ucenju. No tad dozivjese prosvjetljenje. Bijase to sok za njih; blistavi crveni odsjaj i snazan miris: ukazao im se Ribar na polici gdje stoje vina za prodaju. Ribar ne rekose nista, ali oni shvatise sve. Shvatise da je Ribar to sto trazise. Zato svaki uzme po jednog, te vodjeni Ribarovom svjetlosti dodjose do svetog mjesta Stepenice. Vodjeni Ribarovom misli shvatise da je to mjesto sveto. No nisu se bojali. Uzivali su u svakom okusu Ribara, te odlucili stovati taj uzitak. Od tog dana njihov zivot ima smisao, a svoje prosvijetljenje ne zadrzase samo za sebe, vec ga podjelise sa svakim tko je zelio slusati i prihvatiti zivljenje po Ribaru. To bijahu prvi vjernici kulta Ribara, koji kasnije postase veliki svecenici. Danas, kad je kult vec podosta rasiren, oni su vodeci predstavnici kulta."
izvadak iz Ribarenja po proroku Zoranu O.:
"U pocetku bijase rijec, i Rijec bijase kod Ribara, i Rijec bijase Ribar. Ona u pocetku bijase kod Ribara. Sve po njoj postade, i bez nje ne postade nista sto postoji. U njoj bijase zivot, i zivot bijase svjetlo ljudima. I svjetlo svijetli u tami, i tama ga ne obuze. Pojavi se covjek, poslan od Ribara, kojemu bijase ime Zoran. On dodje kao svjedok da posvjedoci za svjetlo, da svi povjeruju po njemu. On ne bijase svjetlo, nego svjedok za svjetlo. Svjetlo istinito, koje rasvjetljuje svakog covjeka, dodje na ovaj svijet. U svijetu bijase i svijet postadose po njemu, pa ipak ga svijet ne prizna. K svojima dodjose, ali ga njegovi ne primise. A svima koji ga primise, dade moc da postanu djeca Ribarova: onima koji vjeruju u Ime njegovo. I koje ne rodi ni krv, ni volja tjelesna, ni volja covjekova, nego Ribar. I doista, Rijec covjekom postade i nastani se medju nama. I motrismo slavu njegovu, Slavu koju ima od Ribara kao Jedinorodjenac, pun milosti i istine. Zoran za njega svjedoci i vice: "To je o kojem kazah: Onaj koji poslije mene dolazi preda mnom je, jer bijase prije mene!" Uistinu, svi mi primismo od njegove punine: i to milost na milost. Jer, dok Zakon bi dan po Josipu D., milost i istina dodjose po Zokiju. Ribara nitko nikada nije vidio: Jedinorodjenac koji je u krilu Ribarovu, on ga objavi!"
"mi vjerujemo, a vi? pridruzite nam se i spasite se!!!"