Refleksi starog glasa ě ( jat )

1

Dugo ě (jat) > -ije-

mlijeko

2

Kratko ě (jat) > -je-

ljeto

3

Alternanta -i- dolazi umjesto -ije- i -je- kada ě (jat) + o, lj, j > -i-

htio, bilježnica, sijati,


U nekim slučajevima jezička praksa je nametnula
oba:

cio i cijel, dio i dijel, odio i odjel, razdio i razdjel ;

U sljedećim primjerima imamo isključivo: sjeo, zapodjeo;

Naporedne oblike imamo i u glagolima tipa:

sjedila i sjedjela, vrijedila i vrijedjela;

Glagolski pridjev radni glagola vreti i zreti:

vrio i vreo, zrio i zreo (pridjevi su samo vreo i zreo);

4

Alternanta -e- dolazi umjesto -je- kada kons + r + kratko ě (jat) > -e-

bregovi, crepovi, sredina, trebati, vremena, breza, mreža, sreća, vreća

 

Ako suglasnik ispred r pripada prefiksu redovno imamo -je-:

odrješit, protivrječnost, razrjeđivati, razrješavati;

Alternanta -e- jekavskom -je- u bosanskom jeziku dolazi i u primjerima tipa:

nekad, nekoliko, nešto, repa, rezati, slezena;

Ponekad imamo alternantu -e- i jekavskom -ije- u prefiskima pre- :

prepis, prepjev, presjek, preskok, prestup, prevara, prezir, premaz, prelet, pregled, prekid, preklop, prelaz;

Književni su ("isravni") i likovi:

prijepis, prijepjev, prijesjek, prijestup, prijevara, prijezir, prijelaz, prijekid, prijeklop.

 

Kraćenje dugog ě (jata)

Kod nekih riječi dolazi do kraćenja dugog jata i u govoru i u pisanju:

cvijet-cvjetovi, dijete-djeteta, obavijestiti-obavještavati, dodijeliti-dodjeljivati, gnijezdo-gnjezdašce,
b
ijel-bjelina, bijel-bjelance, bijel-bjelina, slijep-sljepoća, lijep-ljepota, cijel-cjelovit, blijed-bledunjav,
c
ijev-cjevurina (izvedenice);
obav
ijest-obavještavam (nesvšeni glagoli);
b
ijel-bjelji, prijek-preči, svijetao-svjetliji (komparativ);
l
ijevi-ljevoruk (složeni pridjevi);
b
ijeli-bjelokost (složene imenice).

Odstupanja (nema kraćenja ni u govoru ni u pisnju)

Kod nekih riječi bismo očekivali kraćenje dugog jata ali ono izostaje:
cvijet-cvijeće, trijeska-triješće (zbirne imenice);
cv
ijet-cvijetak, smijeh-smiješak, odijelo-odijelce (izvedenica na -ak, -će, -ka);
c
ijeli-cijelost, vrijedan-vrijednost,lijen-lijenost (apstraktne imenice);
p
ijetao-pijetlov, slijep-slijepčev, zvijezda-zvijezdin ( pridjevi na -ov,-ev,-in);
gr
ijeh-griješiti, snijeg-sniježiti(glagoli od imenica),
b
ijel-bijeliti

 

Duljenje kratkog ě (jata)

Kod nekih riječi dolazi do duljenja kratkog jat i u govoru i u pisanju:
Alternanta -ije- prema je-: dogor
jeti - dogorijevati, nasjeći-nasijecati, oboljeti-obolijevati;
Alternanta -ije- prema -e-, -i-: leći-lijegati, letjeti-lijetati, dozreti-dozrijevati, liti-lijevati

 

Posebno važno !
Odstupanje (u govoru se dulji ali u pisnju ostaje
je )

 Iako se ě (jat) dulji u govoru, pišemo ga kao da je kratak:
- d
jelo-djela (iako, dakle, izgovorimo djeela ne pišemo dijela već djela, gen.mn);
- inov
jerca, odjeljka, premjerka, sjenka, dospjevši (u suglasničkim skupinama);
- d
jedo, djevin, koljence (u hipokoristicima i izvedenicama);
- plinom
jer, uglomjer, toplomjer (u složenicama);
- zam
jerati, premjeranje, presjedati (u nesvršenih glagola);
- bd
jenje, pjev, pokoljenje (u pojedinačnim riječima).

Omeragic