REGIONALNA
RADIONICA
"INFORMACIJE O EUROPSKOJ UNIJI
U NARODNIM KNJIŽNICAMA"
Bjelovar, 8.ožujka 2006.
U okviru projekta
Hrvatskog knjižničarskog društva (HKD) "Informa-cije o Europskoj uniji
u narodnim knjižnicama" održana je u Bjelovaru 8.ožujka 2006. regionalna
radionica.
Cilj ovog projekta je usvajanje znanja i širenje informacija o Europskoj
uniji. U izvedbi projekta, pored HKD-a, sudjeluje deset regionalnih društava,
među kojima i naše Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja
te strani partner-Nizozemsko udruženje narodnih knjižnica. Nacionalna zaklada
za razvoj civilnog društva podupire i financira ovaj projekt.
Glavna svrha radionica je proširiti znanje knjižničara iz narodnih knjižnica
o EU i njenim informacijskim izvorima te pripremiti korisnike narodnih knjižnica,
bez obzira na dob, spol,obrazovanje i društveni status, za život i rad u
zajednici prema europskim standardima.
Brojne dogovore i pripremu u ime regionalnog društva obavio je predsjednik
Društva prof. Ilija Pejić. Radionica je uspjela zahvaljujući odličnoj
organizaciji. Pripreme su obuhvaćale slanje poziva za sudjelovanje, osiguranje
prostora, tehničkih uvjeta, distribuciju materijala…U radionici je sudjelovalo
jedanaest osoba. Prostor je ustupila Narodna knjižnica "Petar Preradović"
Bjelovar, pri čemu je Studijski odjel knjižnice za ovu prigodu bio prilagođen
za potrebe informatičke učionice. Za sve polaznike Neda Gatalica
i Zorka Renić izradile su CD- ROM s prezentacijama i fotografijama
Radionica je započela uvodnim predavanjima.
Mr. sc. Žaneta Baršić-Schneider (HIDRA, voditeljica Odjela službene
dokumentacije Republike Hrvatske) ponajprije je predstavila projekt. U svom
izlaganju akcent je stavila na službene publikacije. Službene publikacije
državnih tijela, tijela državne uprave i tijela lokalne uprave i samouprave
prijeko su potreban izvor informacija svakom građaninu u svakodnevnom životu
i radu te stoga moraju biti sastavnim dijelom fonda narodnih knjižnica.
Blaženka Peradenić-Kotur (Nacionalna i sveučilišna knjižica, voditeljica
Zbirke službenih publikacija) donijela je kratak pregled razvoja EU, potom
ukazala na značaj Europskog ustava, pobrojala najvažnije razvojne ciljevi
EU-a, učinke proširenja EU-a i, na kraju, naznačila odnose EU i Hrvatske.
Doc.dr.sc. Daniela Živković (Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek
za informacijske znanosti, Katedra za bibliotekarstvo) u svom je izlaganju
Elektroničko nakladništvo i EU definirala osnovne karakteri-stike elektroničkih
publikacija i elektroničkog nakladništva. Općenito gledajući, pojava elektroničke
knjige u svijetu izazvala je čitav niz promjena u sektoru knjige, stvarajući
krug u kojem surađuju knjižni-čari, nakladnici, knjižari, ali i pravnici
i informatičari.Velike promjene elektronička knjiga je donijela i u segmentu
bibliografske kontrole, autorskom pravu, identifikacijskim oznakama (DOI
; URN; PURL), čitanju i širenju knjige, ali i zaštiti elektroničke knjige.
Razvoj elektroni-čke knjige uključen je u brojne projekte Vijeća Europe,
jer bez dobro koncipiranih projekata nema ni razvoja, odnosno prelaska iz
tradicio-nalne forme knjige u elektroničku. Nadalje, plan je Europske komisije
da se u sljedećih pet godina ustanovi Europska digitalna knjižnica koja
bi sadržavala gotovo šest milijuna knjiga, dokumenata i drugih kulturnih
djela kojima bi pristup bio omogućen putem interneta.
Radionice koje su uslijedile nakon uvodnih predavanja održale su kolegice
Snježana Ramljak, mr. sc. Žaneta Baršić-Schneider i Blaženka Peradenić-Kotur.
Snježana Ramljak (Hrvatski sabor, Knjižnica) predstavila je tijela
koja u RH pružaju informacije o EU ili nude on-line pristup strukturiranim
izvorima podataka.
Prikazala je pojedine mrežne stranice i baze podataka, opisala njihov sadržaj
i mogućnosti pretraživanja. Detaljnije je prikazala stranice Sabora, Vlade,
Ministarstva za vanjske poslove i europske integracije a ukratko je predstavila
i Pojmovnik Eurovoc.
Žaneta Baršić Schneider upoznala nas je s ostalim relevantnim izvorima
informacija o Europskoj uniji. Predstavila je i stranice HIDRA-e. Posebno
je naglasila važnost čl.39 Zakona o knjižnicama, u kojem se navodi zakonska
obveza nakladnika službenih publikacija o dostavljanju obveznog primjerka
narodnim knjižnicama. Problem "prohodnosti" informacija između
narodnih knjižnica i državnih institucija razmatrao se i kroz projekt "Građani
imaju pravo znati".
Blaženka Peradenić-Kotur predstavila je mrežne izvore koji se odnose
na informacije o Europskoj uniji te nas podučila kako pronaći informacije
o institucijama, politikama i aktivnostima EU te kako pratiti vijesti i
aktualna događanja. Najveći dio vremena posvetila je mrežnim stranicama
EnterEurope: vodič kroz informacije o Europskoj uniji ( http://www.entereurope.hr/
).
Sudionici radionice aktivno su sudjelovali u radu radionice i kroz ras-pravu
i razgovor pokušali ukazati na pitanja s kojima se susreću u svakodnevnom
radu. Evaluacijski listići pokazali su da je radionica iznimno dobro ocijenjena.
Na skali vrijednosti od 1 do 5 ukupna ocjena radionice bila je 4,63. Primjenjivost
sadržaja u praksi dobila je najmanju ocjenu 4,18. Tu bi se svakako trebalo
razmotriti prijedlog jednog polaznika radionice da se u narodnim knjižnicama
bilježe upiti korisnika vezani uz problematiku EU te da se sadržaji radionica
prilagode. Prosjek ocjene za očekivanja polaznika bio je 4,36 a za prezentaciju
sadržaja 4,54. Najveću ocjenu dobili su pripremljeni radni materijali za
polaznike: 4,81 i organizacija radionice: 4,90.
Iako službeno nisu doneseni zaključci radionice prema pisanim prijedlozima i primjedbama može se zaključiti:
