Narodna knjižnica "Petar Preradović", Bjelovar, koja utvrđivanjem mreže regionalnih matičnih knjižnica postaje matična za bivšu Zajednicu općina, kao jedan od svojih bitnih zadataka zacrtala je osnivanje regionalne strukovne udruge. Do 1975. godine u rad Hrvatskog bibliotekarskog društva (HBD-a) bilo je uključeno tek 14 knjižničara našeg područja. Te godine HBD postaje savez bibliotekarskih društava za području SR Hrvatske. To je omogućilo sudjelovanje većeg broja članova, bolju međusobnu suradnju knjižničara i osnivanje više lokalnih udruga.

U Bjelovaru je 23.IV.1976.god. održan sastanak voditelja knjižnica Zajednice općina Bjelovar, tajnika SIZ-ova kulture, a gosti iz Zagreba su bili predstavnica Nacionalne i sveučilišne biblioteke Lidija Abramović i potpredsjednica HBD-a Vjera Bendiš.
Uvodno izlaganje o potrebi osnivanja društva bibliotekara imala je kolegica Zlata Karakaš.

Osnivačka skupština Društva bibliotekara Zajednice općine Bjelovar održana je 15.ožujka 1977. god. u Bjelovaru., uz sudjelovanje 30 knjižničara. Skupštinu je otvorila Zlata Škrbina, a pozdravnu riječ je održala Lidija Abramović iz HBD-a.
U ime Inicijativnog odbora detaljan izvještaj je imala kolegica Zlata Škrbina.

U izvještaju je dala presjek stanja, ali pobrojila i glavne probleme knjižnica ZO Bjelovar.

Zajednica općina Bjelovar obuhvaćala je područje : BJELOVARA, ČAZME , DARUVARA, GRUBIŠNOG POLJA, KOPRIVNICE, KRIŽEVACA, PAKRACA I VIROVITICE. To je bilo područje od 5.803 km2 s 385.000 stanovnika.

Na području regije djelovalo je 10 općinskih knjižnica s fondom od 226.130 knjige.
Sve su knjižnice regije bile smještene na 1008 m2- što je dovoljno za potrebe jedne knjižnice
U narodnim knjižnicama bilo je zaposleno 27 radnika.
Jedino su knjižnice u Bjelovaru i Virovitici bile samostalne , a ostale su knjižnice bile u
sastavu ustanova u kulturi.
Na području Zajednice općina Bjelovar djelovalo je 69 osnovnoškolskih i 29 srednjoškolskih knjižnica o kojima je tada bilo malo podataka.