Vrličko kolo

 

 

RIJEKA HIPPUS

Cetina je jedna od najplodijih i najizdašnijih hrvatskih područja i uopće europskoga juga. Područje uz rijeku Cetinu obilno je prosuto prapovjesnim gradinskim naseljima i kamenim gomilama, antičkim čudesnim naseljima u vrličkom i sinjskom polju, te srednjovjekovnim svetim mjestima, crkvicama, grobljima i stećcima.
Cetina je najprije bila naseljena prapovjesnim ilirskim zajednicama, potom Delmatima, a nakon dugogodišnjeg delmatskog-rimskog sukoba ovim područjem vladaju Rimljani. Rimskim razdobljem, od početka nove ere do početka VII. stoljeća, u cetinskoj krajni započinje povijesno doba, a područje koje su naseljavali Delmati, Rimljani su nazvali provincijskom Dalmacijom. Novi gospodari, romanizirajući i poslije krisijanizirajući, izgradili su sustav cesta, vodovoda, mostova i drugih komunikacija.
Od antičkih naselja izdvajaju se Aequum (Čitluk), Tilurium (Trilj) i Osinium (Sinj). Nakon što su prodrli Avari i Slaveni te pustoše Salonu, zamire gospodarski i urbani život u svim današnjim gradskim središtima cetinske krajine.
Rijeka Hippus, dolaskom Hrvata dobila je hrvatski naziv Cetina. U razdoblju od IX. do XII. stoljeća cetinska krajina ponovno oživljava gospodarski i politički i uz franačku pomoć područje rijeke Cetine postaje jedna od jedanaest hrvatskih županija u sklopu prve hrvatske državotvorne zajednice u Južnoj Hrvatskoj. To rano razdoblje hrvatske povijesti ostavilo je brojne vrijedne arheološke nalaze.
O tim vrijednim nalazima svjedoči nam i župan Gostiha koji je u zadnjoj četvrtini IX. stoljeća u doba kneza Branimira u Vrh Rici (Vrlici) na izvoru rijeke Cetine sagradio crkvu sv.Spasa, s najstarijim i najljepšim sačuvanim zvonikom u hrvatskoj crkvenoj arhitekturi. u novijoj su povijesti za tom crkvom posezali srpski "istoričari" i pravoslavni kaluđeri.
Propašću hrvatske države, Cetinom gospodare i baštine je hrvatski velikaši: Šubići, Nelipići, Frankopani, Talovci i drugi. sve do prodora Osmajlija i islamizacije Cetinske krajine oni su njezini gospodari. Cetinsku je krajinu od turskog sužanjstva izbavila tek Mletačka republika.

Ž.Perković

 

Sadržaj

Fotografije korištene u listu
Video zapisi - Real Video
Podatci o izdavaču
Pišite nam !

Vrlika Online - Grad Vrlika