Najpoznatiji zapadni sistem terapije pokreta gdje vlastiti način kretanja osvještavamo kroz koordinirane pokrete kako bismo izbjegli nagomilanu napetost u mišićima.
F. Matthias Alexander, rodio se u Tasmaniji 1869., počeo je razvijati svoju teoriju zbog problema na koje je naišao kao glumac i recitator. Zbog tendencije grčenja mišića na vratu i glavi, te hrapavog glasa koji je počeo ispuštati prilikom izvedbe, Alexander je počeo proučavati najprije na sebi promjene koje se javljaju kad recitira. Budući da mu liječnici nisu mogli pomoći krenuo je sa samoispitivanjem. Stao je ispred tri ogledala ne bi li otkrio u čemu griješi. Otkrivao je stvari o našim nesvjesnim kretnjama postepeno. Na primjer, primjećuje da kada recitira nesvjesno povuče glavu unazad i spusti bradu pri čemu se priklješćuje lariks koji opet dovodi do sužavanja grla (zbog čega bi mu glas postajao hrapav i bez snage). U početku mu se činilo da sprječavanje tog grčenja nije moguće zaustaviti.
Međutim, s vremenom pojave su se demistificirale i pronađen je učinkovit sistem za uklanjanje posljedica grčenja. Pragmatično je inzistirao na pravilnoj ravnoteži glave na vrhu kralježnice, te otkriva da je refleks glava-vrat najvažniji za sva strujanja u tijelu, bilo ono u stanju potpune opuštenosti i vanjskog nedjelovanja ili u punom dinamičnom pokretu. Nakon deset godina istraživanja uspio je vratiti svoj glas i riješio je probleme oko pravilnog disanja, držanja i onog što se u glumačkom svijetu naziva "prisustva" na sceni. Uvidio je da kod svakog pravilnog i uspravnog pokreta dolazi do finog izduživanja cijele kralježnice koje počinje laganim dizanjem glave od tijela. Taj je pokret u njegovoj teoriji dobio naziv "primarna kontrola" i smatra se vrlo dinamičnim izduživanjem cijelog torza. To je svoje osnovno otkriće nazvao "Mehanizam primarne kontrole", te je smatrao da u trenutku kada su glava, vrat i kralježnica pravilno uravnoteženi do izražaja dolaze "refleksi protusile teže". Kroz svoj temeljit rad otkrio je da je vrlo teško steći osjećaj za kinesteziju koji je opet potreban da bi se potpomogla ova intencija izduživanja u svakom pokretu. Naravno, to sve uključuje i disanje. To je i bio razlog zašto je radio na svojoj metodi obučavanja ljudi koji i nisu glumci, jer ono je bilo namijenjeno svima, zbog osjećaja pravilnih kinestetičkih doživljaja novog, pravilnog kontroliranja tijela, a koje je praćeno potpuno svjesnim sprečavanjem starog i iznimno štetnog tjelesnog ponašanja iz svakodnevne navike i rutine.
Alexanderova klijentela i sljedbenici brzo su se proširili diljem kontinenata i pozitivan glas o njegovim saznanjima nailazio je na vrlo dobar prijem u znanstvenim krugovima. Tako je 19 liječnika 1937. godine potpisalo pismo, koje je bilo objavljeno u vodećem britanskom časopisu za medicinu "Lancet", u kojem traže od svoje struke priznanje i uzimanje u obzir pri medicinskom dijagnosticiranju Alexanderove spoznaje da se način na koji pacijenti koriste svoje tijelo odražava na činjenicu kako im organizam funkcionira.
Tvrdio je da ukoliko se neprestano krećemo na način koji nam se čini štetnim i pogrešnim, nikako ne smijemo odmah poduzeti radikalne i drastične promjene suprotne onima prije, te se odmah ispravljati u pravilan položaj. Trebamo pronaći uzroke krivog držanja i način na koji ćemo to promijeniti postepeno.
Njegova je metoda punokrvno počivala na praksi i iz vlastitog je iskustva znao koliko je teško promijeniti već ukorijenjene navike. Alexander metoda ne koristi se u liječenju vrlo specifičnih i konkretnih bolesti, međutim smatra se da pomaže pri rješavanju slijedećih tegoba: stres i stanja uzrokovana stresom; umor; nesanica; uznemirenost; poremećaji disanja; bolovi u vratu, leđima i zglobovima; problemi cirkulacije, uzrujanost i depresija, kronična napetost mišića i probavne smetnje.
Popularnost ove metode, nakon početnog oduševljenja, malo je pala nakon smrti Matthiasa Alexandera 1955. godine. Danas je, međutim, ova metoda traženija nego ikada prije i daljnja se istraživanja vrše u Američkom centru za Alexanderovu tehniku u New Yorku koji vodi Judith Leibowitz. London i New York glavni su centri u svijetu, ali kvalificirane instruktore možete naći u svakom većem gradu Europe. U Hrvatskoj je sredinom osamdesetih bilo nekih pokušaja oko toga, ali trenutno ni jedan kvalificirani instruktor (barem prema mojim saznanjima) ne živi u Hrvatskoj. Same seanse sa instruktorom traju oko 30-60 minuta pri čemu se voditelj koristi rukama u "navođenju ponavlja jednostavnu radnju kao što je podizanje i spuštanje na stolac.
nastavlja se...
Literatura o Alexanderovoj metodi:
The Resurrection of the Body: The Essential Writtings of F. Matthias Alexander
– by F. Matthias Alexander
The Complete Illustrated Guide to the Alexander Technique: A practical Program for Health, Poise and Fitness – by Glynn MacDonald, Glenn MacDonald
The Alexander Technique – by Judith Leibowitz
How to Learn the Alexander Technique: A Manual for students – by Barbara Conable, William Conable
Fitness Without Stress: A Guide to the Alexander Technique – by Jeremy Chance
The Alexander Technique (Learning to Use Your Body for Total Energy) – by Sarah Barker
The Actor and the Alexander Technique – by Patsy Rodenburg, Kelly R. McEvenue
What Every Musician Needs to Know About the Body: The Practical Application of Body Mapping & the Alexander Technique to Making music – by Barbara Conable
Indirect Procedures: A Musician's Guide to the Alexander Technique – by Pedro De Alcantara
The Art of Running: With the Alexander Technique – by Malcom Balk, Andrew T. Shields
The Art of Swimming: In a New Direction with the Alexander Technique – by Steven Shaw
Bodysenses: Revolutionize Your Riding With the Alexander Technique – by Sally Tottle
Constructive Awareness: Alexander Technique and the Spiritual Quest – by Daniel McGowan
Your Guide to the Alexander Technique – by John Gray
Body Know-How: A Practical Guide to the Use of the Alexander Technique in Everyday Life – by Jonathan Drake
The Alexander Technique Birth Book: A Guide to Better Pregnancy, Natural Childbirth and Parenthood – by Ilana Machover
The Alexander Technique – Robert M. Rickover
The Undivided Self: Alexander Technique and the Control of Stress – by Theodore, Jr. Dimon
The Secrets of Alexander Technique – Robert MacDonald
Body Learning: An Introduction to the Alexander Technique – by Michael J. Gelb, Laura Huxley
The Alexander Technique Manual: A Step-By-Step Guide to Improve Breathing, Posture and Well-Being – by Richard Brennan
Freedom To Change – The Development and Science of the Alexander Technique – by Frank P. Jones, Jean M. Fischer (Editor)
Illustrated Elements of Alexander Technique – by Glynn MacDonald
Alexander Technique for Health and Well-Being – by Michele MacDonnell
The Alexander Technique – by Willfred Barlow
Guided Lessons for Students of the Alexander Technique – by Nancy Heisel Dawley
The Alexander Technique: A Step-By-Step Guide – by Ailsa Masterton
Thinking Aloud: Talks on Teaching the Alexander Technique - by Walter Carrington
Let Your Life Flow: The Physical, Psychological and spiritual Benefits of the Alexander Technique – by Alex Maunder
The Alexander Technique: How to Use Your Body Without Stress – by Wilfred Barlow, Nikolaas Tinbergen
Alexander Technique: Natural Poise for Health – by Richard Brennan
Alexander Technique: A Practical Introduction – by Richard Brennan
Alexander Technique: Regain Your Natural Poise and Alleviate Stress – by Michele MacDonnell
Mind and Body Stress Relief With the Alexander Technique – by Richard Brennan
The Alexander Technique: A Skill for Life – by Pedro De Alcantara
A New Approach to the Alexander Technique: Moving Toward a More Balanced Expression of the Whole Self - by Annie McCaffry
The Reader's Guide to the Alexander Technique: A Selected Annotated Bibliography – by Phyllis Sanfilippo
New Perspectives: Alexander Technique – by Richard Brennan
Thorsons Introductory Guide to the Alexander Technique – by Jonathan Drake
The Alexander Technique in Everyday Life – by Jonathan Drake
Thorsons
Principles of Alexander Technique – by Jeremy Chance