PARANOIDNA STANJA

 

Postoje paranoidne misli koje su trajne i nisu bizarne kao kod nekih psihoticnih sranja.
Mogu biti uvjetovana zivotnim dogadjajima koji se i stvarno mogu dogoditi
Rijetki su tezi poremecaji raspolozenja, volje, misljenja i emocija. Najcesce su ideje proganjanja i ljubomore, a bolesnici tumace dogadjaje u okolini sukladno njihovim paranoidnim mislima.
Bolest se moze javiti iz cita mira jer je bolest tinjala, a bolesnik sa svojim idejama nije javno nastupao jer je "sakupljao dokaze"

 

PARAFRENIJA
Razvija se polagano i pojavljuje se najvecse izmedju 40 i 50 godine zivota.
U pocetku bolesti prisutne su ideje proganjanja i ideje odnosa (ideje odnosa=sve sto bolesnik vidi ili cuje povezuje sa svojom osobom. Npr. Netko se nakasljao, udario nogom o pod, nesto zapisao, maknuo neki predmet, dao neki znak ... sve se to dogadja zbog njega, a novinski clanci i vijesti u javnim komunikacijama odnose se na njegovu licnost)
Kasnije se pojavljuju vidne i slusne halucinacije.
Na kraju se stvaraju ideje velicine (bolesnici vjeruju da su carevi,kraljevi, predsjednici, velike poznate licnosti... )

 

PARANOJA
Prisutne paranoidne misli (ideje proganjanja)
Razvitak bolesti polagan, moze trajati i do 10 godina.
Osim sumantnih misli progarnjanja, bolesnik ne pokazuje ostale poremecaje misljenja.
Ponasanje tih bolesnika je neupadljivo, ali cim se u razgovoru spomene tema koja se odnosi na njegove ideje proganjanaj postaju sumnjicavi i oprezni
U pocetku bolesti paranoidne misli su neodredjene, bolesnik tvrdi da ga netko progoni, ali josh ne sumnja na odredjene pojedince ili skupinu ljudi.
Bolesnik "dokazuje" istinitost svojih paranoidnih tvrdnji "mnostvom dokaza"
Bolest traje dugo i lijecenje daje slabe rezultate.
Bolesnici s vremenom postaju sve otudjeniji ,povuceni u sebe. Oni zive u vlastitom svijetu.
Sukobi s okolinom mogu biti do te mjere da bolesnik zada teske fizicke ozljede pa i usmrti osobe za koje smatra da ih progoni.
Vrlo su cesto paranoici natprosjecno inteligentni ljudi.
Pri povrsnom promatranju bolesnici djeluju normalno, logicko rasudjivanje je sacuvano, osim sto je osnovna ideja na kojoj se temelji paranoidni stav kriva.

 

PARANOIDNA LJUBOMORA
Patoloska ljubomora, cesto se moze javiti u alkoholicara i ahizofrenih zena.

 

PARANOIA QUERULANS
Bolesnik postavlja zahtjeve i zadovoljstinu zbog ucinjene nepravde ili materjalnog ostecenja koja su prouzrocile druge osobe.
Takvi bolesnici mogu potrositi sav imetak na tuzbe i prizive sudu.

 

PARANOIA EROTICA
Bolesnik tvdi da je nepoznata osoba, ili osoba koju samo povrsno poznaje "smrtno zaljubljena" u njega.
To izaziva teske komplikacije u privatnom zivotu te osobe.