Kao sto je vec receno, velika snaga promjene lezi u mladima. Selma Mujezinovic predstavlja norvesku organizaciju MSO, kao primjer kako mladi mogu pomoci mladima u domenu reproduktivnog zdravlja i prevencije AIDSa.

Historijat
Generacija 68, sloboda misli, prava mladih, hipi generacija, sve to utice na osnivanje MSO (Medisinernes seksual opplysning) 1974. Godine. Socijalna dogadjanja pocetkom 70ih, veliki baby-boom sirom svijeta, nerjeseno pitanje abortusa, podstakli su grupu studenata medicine da se pozabave seksualnoscu mladih i nezeljenim trudnocama, te kroz informativne aktivnosti doprinesu poboljsanju situacije. Aktivnosti se baziraju i na cinjenici da su studenti u istoj starosnoj grupi kao i djaci, a mala razlika u godinama doprinosi boljoj komunikaciji.

Cilj organizacije
Ciljevi ove organizacije su: 1) raditi na smanjenju broja nezeljenih trudnoca; 2) informisati omladinu o venericnim bolestima, nacinima prenosenja i prevencije; 3) podstaknuti mlade na razmisljanje o njihovim zivotnim principima, medjusobnom postovanju sa ciljem spolne jednakosti u braku i drustvu uopce; 4) dati mladima podlogu za pozitivan stav o njihovoj seksualnosti, koja je svakako dio njihovog zivota u mladosti, a i u odrasloj dobi.

Metod rada
Osnov danasnje metode je 25 godina dugo iskustvo u poducavanju omladine. Seminari i trosatne diskusije na spomenute teme su osnovi poducavanja i osposobljenja studenata medicine zainteresovanih za rad sa mladima. Student predavac dogovori sa skolom (ili omladinskim klubom ili vjerskom skolom) vrijeme predavanja, te dobije informaciju o starosnoj dobi grupe da bi svrsishodno pripremio predavanje. Dva studenta (po pravilu razlicitog spola) medjusobno podijele odgovornost za planirane teme. Samo predavanje traje od 2 do 3, pa cak i do 6 sati (citav skolski dan), zavisno od dogovora. Nakon upoznavanja i odmjeravanja "terena", studenti pocinju predavanje temom o anatomiji reproduktivnih organa. Slijedi fiziologija (posebno menstrualni ciklus), higijena, te kratak uvod o ginekoloskom pregledu. Ponekad ukljucenje mladih u diskusiju zna predstavljati veci problem, ali njihov doprinos konacno bude za pohvalu, narocito na HIV/AIDS temu. Ukratko, uz koristenje ilustracija venericnih bolesti, tema se povezuje sa aktuelnim kontraceptivnim sredstvima. Kondom, kao jedino sredstvo zastite od venericnih bolesti, svakako zauzima centralno mjesto, ali takodje se spominju i spirala, pilule protiv nezeljene trudnoce, preventivna injekcija za kontracepciju, i tako dalje. Opisani dio predavanja se u MSOu poznat kao "tezak" cinjenicni dio, dok je drugi "lahki" dio izvezen teatralnim nastupom, diskusijom ili salom, zavisno od sposobnosti predavaca na tom polju. Cilj ovog dijela je podstaci na razmisljanje o principima zivljenja, osjecanjima, planovima za buducnost, planiranju porodice, braku, emancipaciji zene, spolnoj jednakosti... U diskusijama se obavezno spominju i nekadasnje tabu teme kao sto su homoseksualnost, biseksualnost, incest, pedofilija, silovanje, aranzirani brak (partner odredjen od strane roditelja), te razliciti vidovi zajednickog zivota (aktuelno za norveski nacin).

Oko 15 procenata stanovnistva Norveske cine doseljenici iz raznih krajeva svijeta (npr. Pakistan, Indija, Somalija, Bosna i Hercegovina, Palestina, Kurdistan, Iran, Irak, ^ile, Turska, Gana...). Obezbjedjujuci standard i socijalnu zastitu svih svojih stanovnika, norvesko drustvo se srece sa problemima koji su do jucer smatrani problemima nerazvijenih zemalja. Nadovezujuci se na temu genitalnog sakacenja zena (iz proslog broja zurnala, op.u.), zeljela bih spomenuti da se do te tradicije i dalje drzi u mnogim africkim i azijskim zemljama, tako da je i dio imigranata jos uvijek pod utjecajem zemlje iz koje dolaze, te njihova integracija u norvesko drustvo varira, ovisno o zemlji porijekla.

Zasto uopce pisati o svemu ovom? Zar ne bi roditelji trebali preuzeti na sebe brigu o cjelokupnom vaspitanju svoje djece? Da li mi, studenti meidicne, mozemo doprinijeti poboljsanju situacije na ovom polju? Da li nas komunikacija sa omladinom, tokom naseg studija, cini boljim, sposobnijim u radu ljekara u buducnosti? Retoricka pitanja, ali i odgovori postoje. Komunikacija izmedju pacijenta i ljekara biva bolja, jer ljekar vec ima iskustvo iz ranijeg rada sa omladinom. Stoga doticanje teme seksualnosti i drugih "tabu" tema dobija drugu dimenziju pravilnim pristupom problemu, te se nezeljene reakcije izbjegavaju.

U mjesecima pred samu agresiju na Bosnu i Hercegovinu, u mojoj sredini, tadasnjoj Banjaluckoj gimnaziji, bilo je govora o seksualnom obrazovanju omladine. Agresija je uzrokovala velike migracije stanovnistva, sto je dovelo do potpune promjene strukture stanovnistva, obrazovanja i kucnog odgoja. Upravo zbog teske ekonomske situacije, pozeljno je da ovaj vid obrazovanja omladine bude zastupljen jer planiranje porodice i briga za svoje tijelo i zdrav duh svakim danom postaju sve veci prioritet u zivotu mladog covjeka i zene. Omladina, iz nekog meni nerazumljivog razloga, biva zaboravljena. Kao da se buducnost svake zemlje ne gradi na njoj.

Organizacija MSO je nastala u duhu idealizma, s vremenom je dobila podrsku, te ekonomsku potporu norveske vlade. Danas Organizacija broji oko 1000 clanova, od cega pedesetak aktivnih predavaca u Oslu, studenata starijih godina, dok studenti prve godine prolaze kroz seminarsku obuku. Debatne veceri i seminari se organiziraju za clanove MSOa sa sva cetiri medicinska fakulteta Norveske.

Moja zelja je da se duh organizacije MSO prosiri i na Bosnu i Hercegovinu te da moje kolege, studenti medicine, urade nesto na ovom polju, te osiguraju omladini jedno od njenih ljudskih prava, pravo na reproduktivno zdravlje.