Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) obiljezava svoju pedesetu godisnjicu sa optimistickom pretpostavkom da ce vise ljudi no ikada do sada zivjeti duze i zdravije u narednom stoljecu. U svom objavljenom Svjetskom izvjestaju o zdravlju, WHO govori da ce prijevremene smrti sirom svijeta biti smanjene za pola do 2025. godine.

Svjetska zdravstvena organizacija dodaje da ce u nadolazecem stoljecu stotine tisuca ljudi dozivjeti stotu godinu. A pored toga, mnogi od njih ce vjerovatno biti u mogucnosti da docekaju dolazak i XXII stoljeca. WHO iznosi podatke da se znacajna dostignuca u globalnom zdravlju mogu zahvaliti drustveno-ekonomskom razvoju i vecoj dostupnosti postrojenjima vode i sanitarnim instalacijama. Dr Ralph Henderson, pomocnik Generalnog direktora WHO, kaze da prakticno svuda u svijetu ljudi zive duze. Ali sto je jos vaznije, dodaje, ove starije godine su zdravije godine.

"To je prava nocna mora ako cemo dozivjeti duboku starost a da budemo paralizirani, slijepi i onesposobljeni. Jer takve godine nisu vrijedne zivljenja. A danasnja kretanja izgleda da vrlo jasno ukazuju na cinjenicu da se u mnogim zemljama danas zivi duze i zdravije."

Dr Henderson kaze da ce se ova kretanja nastaviti i u buducnosti. Ali dodaje, trebat ce se raditi na tome. Ljudi koji zele dozivjeti jednu zdravu a duboku starost, morat ce slijediti zdrav nacin zivota - zdravu ishranu, fizicku aktivnost, zabranjeno pusenje i bezbjedan seks.

Dok buducnost izgleda ruzicasta, Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da se 21 milion ljudi suocava sa prijevremenom smrcu ove godine, a medju njima je 10 miliona malisana. Svjetski izvjestaj navodi da napredak u zdravlju nije univerzalan. A jaz izmedju najbogatijih i najsiromasnijih zemalja je i dalje ogroman. Ipak, WHO govori da se ovaj jaz po pitanju prijevreme smrti postepeno smanjuje. Dr Henderson kaze da su vodeci uzroci smrti u vecem dijelu svijeta oboljenja srca, rak i udar.

"Dijabetes je faktor koji se komplikuje. Rak je cesto, ili cak najcesce izazvan koristenjem duhana. Nazalost tu su jos uvijek i zarazne bolesti koje tesko pogadjaju najnerazvijene zemlje i jos neke tek nesto iznad njih u nivou siromastva."

Vodece ubice medju zaraznim bolestima su akutne respiratorne infekcije, tuberkuloza, diareja, AIDS i malarija. WHO iznosi podatak da bi se mnogi od ovih smrtnih slucajeva mogli sprijeciti kroz bolju opskrbu vodom i sanitaciju.