Osman Hadziosmanovic daje kratak prikaz nekih od droga koje se najcesce zloupotrebljavaju.

O drogama i njihovom stetnom uticaju po ljudski organizam nije potrebno puno pricati, pa ipak broj ljudi koji ih koriste se sve vise povecava. Pitanje je kako se suprostaviti krijumcarenju i zloupotrebama droga?

Svi su se dosadasnji planovi suzbijanja ilegalnog trzista narkotika i negativnosti koje ono nosi sa sobom uglavnom temeljili na vrlo jednostavnom principu: pristupiti problemu tako da se smanjuje potraznja droge. Smanjenjem potraznje smanjit ce se i opskrba, a tako i proizvodnja narkotika. Pri tom se zaboravlja da ce sve dok postoji potraznja, ma kako ona mala bila, postojati i dobavljaci koji ce je nastojati zadovoljiti. Iz tog zatvorenog kruga tesko je pronaci izlaz, te ga vlade razlicitih zemalja traze svaka na svoj nacin.

Izravna veza smanjenja broja ovisnika o teskim drogama i legalizacije takozvanih lahkih droga pokazala se posebno vaznom u znacajnom opadanju broja oboljelih od AIDSa. Nizozemska je danas zemlja sa daleko najmanjim brojem osoba zarazenih HIVom u zapadnoj Evropi. Valja napomenuti da je Nizozemska ipak usamljena u ovako liberalnom pristupu pitanja legalizacije.

U jos nekolicini evropskih zemalja takozvane lahke droge su jos dostupne jedino u medicinske svrhe. Marihuanu, djelotvornu u lijecenju glaukoma, povisenog ocnog pritiska, te hasis, blagotvoran kod zarastanja otvorenih rana, mozete uz ljekarski recept dobiti u apotekama u Njemackoj i [vicarskoj. Uskoro ce to biti moguce i u Italiji, a sredinom 1998. godine britanski su ljekari jednoglasno podrzali incijativu za kontroliranu upotrebu kanabisa pri lijecenju multiple skleroze i raka.
S druge strane, ni argumenti sto ih iznose protivnici legalizacije nisu nista manje snazni. Po njihovom misljenju legalizacija upotrebe droga mogla bi izazvati zelju za njezinim konzumiranjem kod onih koji je dotad nisu ni probali ili bi u najmanju ruku povecala rizik za tako necim.

Sada cemo u najkracim crtama prikazati neke od droga koje se najcesce zloupotrebljavaju:

Marihuana
Najrasirenija droga na svijetu, konzumira se iskljucivo pusenjem, poput duhana. Marihuana je susena biljka cannabisa, indijske konoplje, ciji je glavni sastojak THC izrzito psihoaktivan i uzrokuje stanje opijenosti. Naucnici se i dalje spore oko toga vodi li redovito uzivanje marihuane drugim, tezim oblicima narkomanije.

Hasis
Tamnosmedja, zuta, crna smola, ekstrakt indijske konoplje. Srednji istok, sjeverna Afrika, Pakistan i Afganistan su glavni proizvodjaci hasisa koji je mnogo popularniji u Evropi i Aziji nego u SAD. Hasis sadrzi 2 i vise postotaka THC sto je znatno vise od marihuane, a pusi se pomijesan sa duhanom ili sam u lulama, odnosno nargilama. Vece kolicine hasisa izazivaju konfuznost, perceptivne obmane, anksioznost...

Kokain
Posljednjih cetvrt vijeka vrlo popularna droga bogatih,takozvana droga uspjeha. Mocan anestetik i stimulans. Proizvodi se iz biljke koke, koja uspijeva u Peruu, Boliviji i Kolumbiji. Lisce se laboratorijski preradjuje u pastu, prasak i crack (pusenje). Jako skupa droga, izaziva tesku psihicku ovisnost.

Heroin
Najopasnija droga, izaziva tesku fiziolosku i psihicku ovisnost. Smedji prah, laboratorijski ekstrakt biljke maka, koja uspijeva u Aziji, Meksiku i Kolumbiji. Ovisnost vrlo brzo vodi u socijalnu izolaciju, visoke troskove i, u pravilu, kriminal. Najcesci nacin konzumacije je intravenozno ubrizgavanje. Veza izmedju heroina i AIDSa vodi preko necistih sprica, a nerjetki su i slucajevi smrti od predoziranja.

MDMA-Ecstasy
Dob, dom, mda su samo neke od varijanti hemijskog spoja izmedju umjetnog meskalina i amfetamina u tzv. dizajniranim drogama, zvanim ectasy. Ectasyja danas ima na desetke vrsta u zavisnosti od proizvodjaca. Uzima se oralno u obliku tableta.

LSD
Najmocnija je halucinogena supstanca poznata covjeku. Dok se ostaledroge mjere gramima 25 mikrograma LSD-a je dovoljno za halucinogeno djelovanje. Poznato je vise od 200 podvrsta LSD-a no vremenom su ga istisnule druge teske droge i ectasy.

Pejotl-Meskalin
Pejotl je mali kaktus (Lophophora wiliamsii), koji uspijeva samo u sjevernom Meksiku i jugozapadnim dijelovima SAD. Njegov glavni sastojak je meskalin, cije je djelovanje vrlo halucinogeno. Danas se proizvodi sinteticki i glavni je sastojak spojeva MDMA, zvanih ectasy.

Opijum
Uz morfij jedna od najpoznatijih droga medicinske provenijencije. Proizvodi se iz biljke maka, vrste koja najbolje uspjeva u Aziji. Najcesci oblik upotrebe je pusenje kristalica u lulama i specijalnim pusionicama. Danas je opijum potpuno izvan mode, a u medicini se i dalje upotrebljava rastavljen na svoje alkaloidne sastojke, phenathrene (morfij) i isoquinoline.