Organizacija MEDACT postavlja pitanje zdravstvenih problema zemalja Afrike, koje uslijed dugova nisu u mogucnosti da se posvete razvoju zdravstva.

.

"Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP) je istakao da bi do 2000. godine mogli biti spaseni zivoti 21 milona djece samo u Africi, ako bi dug bio otpisan i izvori preusmjereni na ljudki napredak. Zdravstveni radnici, i svi koji se brinu za medjunarodno zdravlje, moraju se truditi da se ovo i dogodi." - June Crown, predsjednik MEDACTa.

Savladavanja tereta stranog duga, kojeg posjeduju bogati kreditori u razvijenim zemljama, predstavlja potkopavanje zdravlja i dobrobiti najsiromasnijih naroda svijeta. Vecinom locirani u subsaharskoj Africi, ovi se narodi susrecu sa enormnim zdravstvenim problemima.Do 2000. godine dvije trecine stanovnistva ovoga kontinenta zivjet ce u apsolutnom siromastvu: vise od polovine nema sigurnu vodu, a 70% je bez odgovarajuce sanitacije. Smrtnost djece je 55% visa nego u ostatku slabije stojecih zemalja u razvoju, ocekivani zivot u 55. godini je 11 godina kraci nego u siromasnim zemljama bilo gdje u svijetu, malarija i tuberkuloza su u porastu, prisutno je 20 miliona slucajeva HIV/AIDSa... Ali vracanje stranog duga sada dostize visinu od cetiri Africkog troska za zdravstvo.

I bez obzira koliko siromasni narodi otplacivali dug, on stalno raste. Kao rezultat toga, Afrika ima sve manje i manje novca da se bori sa rastucim teretom bolesti i siromastva. Kreditori, ukljucujuci i Svjetsku banku, Medjunarodni monetarni fond i vlade zapadnih zemalja, imaju moc da okoncaju krize dugovanja i africkom zdravstvu pruze sansu u novom milenijumu. Zdravstveni radnici moraju osigurati da banke i vlade stupe u akciju.

Kako je do ovoga doslo
Sedamdesetih godina ovoga stoljeca, banke i vlade bogatih zemalja pozajmile su Trecem svijetu ogromnu svotu novca. ^esto su te sume davane i zaduzivane neodgovorno, a samo mali dio je potrosen na projekte za dobrobit najsiromasnijih.
Ranih osamdesetih godina, kamate su izrazito porasle,a cijene proizvoda opale: zemlje u razvoju nisu vise imale dovoljno mocnu valutu za otplatu zapadnim kreditorima. Kako su zemlje postajale duboko zaduzene, uslijedila je medjunarodna finansijska kriza. Tada su ih potpomogli Medjunarodni monetarni fond i Svjetska banka novim novcem. Ali njihove pozajmice su samo pridodate na dugovanje i doslo je do toga da je smanjeno ulaganje u zdravstveni i socijalni sektor.
Brzo rastuci dug najsiromasnijih zemalja znaci da njihove gotovinom-uskracene vlade moraju smanjiti troskove za zdravstvo i uvesti placanje osnovnih zdravstvenih usluga, ukidajuci tako mogucnost njihovog koristenja onim ljudima kojima je najpotrebnija. To im takodje postavlja prepreke da se bore sa siromastvom i da obezbjede sigurnu vodu i ispravnu sanitaciju, sve sto je neophodno za zdravlje i dobrobit ljudi.

Rjesenje
Sve dok vlade i finansijske institucije ublazavaju i dozvoljavaju odgodu duga, ova situacija ce se nastavljati. Zbog toga je MEDACT udruzio snage sa agencijama za pomo], dobrotvornim udrugama, kampanjama i crkvama sirom svijeta u Jubilarnu koaliciju 2000, koja poziva kreditore da najsiromasnijim zemljama otpisu neotplative dugove sa 2000. godinom. MEDACT isto tako poziva vlade i donatore na veca ulaganja u zdravstvenu brigu zemalja u razvoju, uz medjunarodno ucesce.

Nesto vise o MEDACTu
MEDACT je organizacija od preko 1600 zdravstvenih radnika koji sirom svijeta rade za zdravlje i mir. Oni informisu zdravstvene radnike, politicare i javnost o udarima na zdravlje u konfliktu, siromastvu i degradaciji okoline. MEDACT je dio Health Counts, konzorcijuma koji poziva na podesavanje ekonomske politike tako da se postuju jednakost i pravo na zdravlje.

"Svako ko je radio u Africi zna sta stvarno znaci ulaganje u zdravstvenu njegu. Ukidanje duga predstavlja nacin na koji bogate zemlje mogu omoguciti africkim vladama da vise novca uloze u zdravstvo: korist bi bila ogromna." - Dorothy Logie, britanski ljekar