Dragi prijatelji,

"Leksikon jugoslavenske mitologije" ideja je koja se začela prije početka rata u bivšoj Jugoslaviji. Dejan Kršić, Ivan Molek, urednici u tadašnjem zagrebačkom "Startu", i ja tada svakako nismo mogli znati da će se dogoditi to što se izdogađalo: raspad Jugoslavije, rat i stvaranje novih država. Naša ideja ostala je nerealizirana, ali je anticipirala iščeznuće onoga polja kojim se htjela pozabaviti. O svemu tome saznat ćete više kliknete li naslov Mala povijest projekta.

U Amsterdamu 1996-97, gdje sam na amsterdamskoj slavistici predavala "našu" književnost, suočila sam se s apsurdnom situacijom. Naime, studenti su bili "naši", većina njih izbjeglice, a novi kontekst zahtijevao je od mene da "našu" književnost, "naš" jezik, "naše" kulturno naslijeđe podijelim prema novonastalim političkim pravilima. Apsurd se umnožavao, jer je "naš" Danilo Kiš prema novim pravilima trebao spadati u srpsku književnost, a "naš" Ivo Andrić u srpsku, hrvatsku i bosansku književnost. Studenti su shvatili apsurd situacije, ali i nešto drugo, važnije: da nema kulture bez kulturnog sjećanja i da se represija zaboravom osvećuje. O svemu tome pokušala sam nešto reći u eseju Konfiskacija pamćenja.

Sve u svemu ideja o "Leksikonu" pokazala se više nego opravdanom. Dalje se sve odvijalo zahvaljujući entuzijazmu moje studentice Iris Adrić. Ona je stavila podatke na web-site i ona je za sada jedina koja povremeno odgovara na vaša pisma. Međutim, činjenica da naš skromni web-site svakim danom posjećuje sve više ljudi stavlja pred našu malu ekipu obavezu da cio projekt pokušamo realizirati. U rubrici Mala pošta nalaze se vaša pisma, bit ćemo zahvalni za sve vaše prijedloge. Naša amsterdamska ekipa je mala: njezini su članovi, osim mene, studenti amsterdamskog sveučilišta Iris Adrić i Đorđe Matić. Nadamo se da će nam se s vremenom pridružiti i ostali. U timu je, dakako, i naš zagrebački suradnik Dejan Kršić, jedan od urednika zagrebačkog "Arkzina".

Koncepcija projekta i dalje ostaje ista: skupiti što više leksikonskih "jedinica", tekstova od minimum 700 znakova (stranica, dvije ili tri), potpisanih punim imenom autora "jedinice". Sve što mislite da ima kolektivnu, ali i intimnu vrijednost, sve što je činilo kulturnu svakidašnjicu u bivšoj Jugoslaviji, sve što je nestalo ili nestaje, a vrijedi da se zapamti, ući će u naš leksikon. Kada nađemo sredstva proširit ćemo naš web-site i uvesti rubriku Ilustracije, gdje ćete moći slati vizualne priloge, fotografije i sl., materijal koji za sada ne možemo primiti. Hoće li se na kraju "Leksikon" pojaviti kao CD-rom, neka vrsta virtualnog muzeja jugoslavenske svakidašnje kulture, ili knjiga, ili oboje, za sada još ne možemo reći. Našem malom uredništvu predstoji mučan posao traženja financijskih sredstava za realizaciju projekta. Međutim, cijeli projekt ostat će na nizovima nabačenih riječi bez vas, suradnika i autora. Neka naš virtualni leksikon bude zajedničko djelo onih koji ne pristaju na to što su vlasti u post-jugoslavenskim državama grubo izvršile, na konfiskaciju memorije.

Sve u svemu, pozivamo vas da sudjelujete: ovoga puta ne više s nasumičnim bacanjem pojmova i imena u našu "banku podataka" (te ćete naći u rubrici Kutija za prijedloge) nego s obrađenim "jedinicama", koje ćemo pohranjivati u rubriku Pojmovi.
Kako je naš leksikon "alternativni" projekt od suradnika se ne očekuje "leksikonski", "suhi", pseudo-znanstveni jezik, nego suprotno, individualan, intiman jezik koji zna kako opisati jedinicu "kiki-bomboni", na primjer.

Dubravka Ugrešić
Amsterdam, 23. 7. 99.

Nazad