|
Glogonj - Glogoni - Glogau - Glogon - Logan - Galagonyás
(Torontál)
Po svemu sudeci naselje je svoje ime dobilo prema imenu bunaste
biljke, trnovitih grana, belih cvetova i sitnih bobicastih
plodova crvene boje GLOGU.
U prastara vremena ova biljka je pokrivala velike povrine
dananjeg naseljenog mesta, dok se danas zadrala
samo mestimicno, pored poljskih puteva i asfaltnog puta ka
Jabuci .
Na starim topografskim kartama mesto je prvi put oznaceno-obeleeno
pod ovim imenom 1586 godine i to kao naseljeno mesto koje
pripada pancevackom sandaku /u vreme turskih osvajanja
/ . Pod istim imenom je upisan i u Peckom katastru izmedju
1600-1606 godine. General Mercy je izmedju 1723 i 1725 godine
sproveo topografsko merenje Banata.
Na dobijenoj karti nae selo se vodi kao naputeno
naselje
pod imenom GLOKANSNA ,
a po drugim izvorima - GLOGONIKA.
Prvi kolonisti su bili Nemci , a doli su u Glogonj 1765
god.;
odmah potom dolaze i Rumuni .
Masovne kolonizacije su bile nekoliko godina kasnije
- 1774 dolaze Nemci, a 1781 Rumuni.
Najstariji pronadjeni predmeti govore o mogucem postojanju
naselja jo u bronzanom dobu.
Pronadjene su tri bronzane narukvice, kolajna, deo bronzanog
oklopa, granata od pecene gline sa zelenkastim postom i tri
ute tacke, na sebi.
Iz rimskog perioda je pronadjena metalna narukvica / iz vremena
cara Aurelijana/, nekoliko glinenih posuda kao i grncarija
od pecene gline sa arama karakteristicnim za taj period.
Ovi predmeti su nadjeni oko, dananje, crpne stanice
na tzv. Umci,
desno od puta ka Jabuci.
Na dubini od oko 2 metra prilikom radova (kopanja ) na crpnoj
stanici - pronadjena je kompletna polica sa tadanjim
posudjem od gline - za kuhinjske potrebe .
Provlace se i dve price:
- Prilikom kopanja temelja za dananji Dom kulture, pronadjena
su
dva kamena kovcega .
Jedan je bacen u bunar - koji je kasnije zasut zemljom - zatrpan,
a drugom se gubi svaki trag.
Takvi kovèezi su bili karakteristieni za sahrane rimskih
viih vojskovodja.
- Kod nekadanje tale, na utrini severno od sela,
pronadjena su dva kostura sa nakitom i orujem, koji
bi trebalo da potice iz vremena prodora Huna
na ove prostore( X - XII vek ).
|
|