Sve
쉞o ste
htjeli znati
o golubovima tiplerima
a niste imali
koga pitati
[Izgled i osobine]
[Takmi�enje golubova]
[Nastanak tiplera]
[Pona쉆nje tiplera]
[Uzgoj tiplera]
[Treniranje mladih]
[Takmi�arski let]
[Let starih tiplera]
[Ishrana za stare i mlade tiplere]
Izgled i osobine:
Golub - leta� ima tijelo osrednje veli�ine. Glava mu je prirodno oblikovana /okruglasta/. Kljun je osrednje veli�ine sa ne쉞o izra엁nom bradavicom na kljunu. Perje mu se mo엁 okarakterizirati kao izvanredno. Boja o�iju varira od svijetlo-biseraste do promjenjive crvenkasto-엞te, 쉞o je obi�no uvjetovano bojom perja ili gra�om tijela. Visine je osrednje. Nokti su mu ravni (tabani). Za ove golubove boja ne igra nikakvu ulogu, jer se javljaju u svim bojama.
Ukratko re�eno, golubovi rase Tippler jesu oni golubovi koji posjeduju sve potrebne osobine za izvo�enje 쉞o du엁ga leta tj. 쉞o ve�u izdr엓jivost u du엍ni trajanja leta. Raznovrsnost porijekla takvih golubova kao rasne vrste ne mo엁 biti lako ocjenjena. Za ocjenu je potreban veliki stru�njak.
Takmi�enje golubova leta�a
Tippleri lete visoko prije svega lete istrajno. Zato su ljubitelji golubarstva iskoristili te osobine u svrhu takmi�enja - izdr엓jivosti golubova u 쉞o du엁m trajanju leta. �lanovi udru엁nja tippler-sporta imaju takmi�arski pravilnik o na�inu i vremenu polijetanja u sezoni letenja (posebno termini za seniore a posebno za juniore). Obi�no se pu쉞a od tri do dvadeset golubova u prisustvu komisije - suca iz redova kluba ili/i saveza. Start po�inje od mjesta boravka vlasnika tj. iz golubinjaka vlasnika. Odre�ena komisija zasjeda preko cijelog dana i protokolarno upisuje sve pojedinosti i zapa얷nja u toku leta.
Jato pu쉞enih tipplera di엁 se �as uvis do jedva vidljive visine ili horizonta koje ljudsko oko mo엁 pratiti, tako da uvijek postoji mogu�nost kontrole leta. Pobje�uje onaj takmi�ar �iji golubovi tippleri ispune normative letenja u najdu엁m trajanju. Zapisnik o du엍ni leta izdaje sudac ili komisija. Za ovaj vid takmi�enja nisu potrebna velika materijalna sredstva s obzirom na to da se mo엁 takmi�iti i sa tri goluba.
Povjest o nastanku tiplera
Golubovi leta�i uglavnom potje�u iz orijentalnih zemalja /azijskih/ ali do sada쉗jeg stupnja razvoja, pravi golubarski sport razvio se tek u Engleskoj i tu se usavr쉏o. Za slu얺enu godinu njegovog nastanka uzima se 1840. g., a nastaje ukr쉞anjem Timlera ne prevrta�a i Almond leta�a sa crno i crveno tigrastim leta�em. Daljnjim radom se pobolj쉆va sa Cumulet visokoleta�em. Tako nastaju �etiri soja; Man�ester, Laj�ester, 둫fildski i Meklsfildski soj. Englezi 1891. godine osnivaju prvo udru엁nje Tiplera i donose (usvajaju) standard izlo얺enog "Show Tippler". Golubovi za izlo얺u javljaju se u bojama maka, boja �okolade ili boje bakra u �etri varijante (jednobojni, svijetlo-tigrasti, tamno-tigrasti i bradara vrsta). Godine 1912. Osniva se Nacionalna tiplerska unija (NTU) Engleske, okupiv쉏 sve provjerene uzgajiva�e i natjecatelje te organiziraju �uveno natjecanje u du엍ni leta koje traje i danas a pod nazivom "Long day" (dugi dan). Poslije toga slijedi razdoblje blistavih rezultata leta u vremenskom trajanju. Nakon mno쉞va neslu얺enih rezultata u trajanju od 17, 18, i 19 sati leta slijede i slu얺eni verificirani rezultati.
Sada postoji samo jedan tip lete�eg tiplera sa ne쉞o razli�itim karakterom leta (vi쉏 i ni엍 let). Tako danas svjetski rekord u du엍ni leta iznosi 22 sata i 5 minuta kojeg dr엍 Harry Shannon iz Sjeverne Irske, kod kojeg sam osobno bio i kupio mati�ne golubove od njega.
Pona쉆nje tiplera-leta�a
Golub lete�i-tipler se brzo prilago�ava svuda brzo. Pista polijetanja mu nije svako mjesto ve� izdignuto da dobro vidi i upamti svoj bli엍 i dalji okoli� u protivnom ga je te쉓o pripitomiti u smislu spu쉞anja na trijem a da ne sleti na druga krovi쉞a 쉞o u treningu mo엁 biti dovoljan razlog da se 쉓artira kao neposluh bez obzira na let jer �e gre쉓u na�initi na dan takmi�enja ako se toleriraju ovakvi postupci. Zato se savjetuje izgradnja trijema za let maladih a dakako i starih ptica sa visokih dominantnih to�aka zgrade ili ku�e na kojem je smje쉞en leta�ki trijem a 쉞o je u prirodi ovog goluba. Kod tiplera vrijedi pravilo selekcije i pravilnog odabira, dakle samo poslu쉗i tipleri mogu i�i u dalju takmi�arsku proceduru i treba upamtiti
"Nikad se ne�e lo쉏 ili iskvareni tipleri (popraviti) nau�iti od dobrih ve� obrnuto dobri �e se iskvariti uz lo쉋".
Po mogu�nosti golubove treba odvajati na grupe, mlade u skupni boks a stare u pojedina�ne boksove i to sve u odjeljaku za trenig koji je spojen na leta�ki trijem. Boksovi moraju biti 35x35x35 cm, uz elektri�no svijetlo zbog no�ne ishrane tj. treninga.
Uzgoj tiplera
Najbolje je le�i �etiri para dobrih prvoklasnih golubova. Na taj na�in sigurno se dolazi do dobrog plemena Me�utim, nema nikakvog propisa o tome kako se najbolje gaje. Mlade golubove treba trenirati za let i priklju�ivati ih kasnije istrajnim golubovima.
Mladim golubovima treba dati hranu ujutro da se dobro nahrane i to mje쉙vitu hranu. Uz mlade prilikom ishrane treba staviti uvijek dropera koji �e im kasnije slu엍ti kao vodi� u letu (bijeli pauna�). Preko dana treba mlade staviti na otvoreni prostor na trijemu radi privikavanja. Na taj na�in oni bolje upoznaju okolinu. Uve�er se svi vra�aju sa golubom predvodnikom - droperom i nahrane se. To traje oko dvije nedjelje. Zatim se prelazi na ishranu sa je�mom.
Kada mladi dostignu starost sedam tjedana treba da smo do쉕i u takav stadij da im mo엁mo davati hranu samo uve�er a pola sata nakon ishrane dati im vodu. Nakon napajanja sud sa vodom skloniti. To ima za cilj da golubovi nau�e da �e cijeli dan biti bez hrane i vode /do nave�er/. Zatim se trebaju naviknuti da uvijek dobivaju hranu kada je na vidiku golub-mamac "droper". To je jako bitno radi postizanja uspjeha na takmi�enju. Zatim jedan dan treba da ostanu golubovi bez hrane.
Potom se po�inje sa navikama mladih golubova. Treba ih pu쉞ati jednog po jednog iz kaveza, uvijek gladne. Mo엀a im treba baciti malo sitne hrane da potr�e. Ako poku쉆 poletjeti morate izbaciti dropera koji �e povratiti poletjelog tiplera na trijem natrag. Tako se postupak ponavlja sa svakim mladim pojedina�no, slijede�eg dana se isto ponavlja. Kada procijenimo da su mladi dobro upoznali okolinu tek ih onda treba pustiti na zajedni�ki let i to po tri tiplera najvi쉋 odjedanput. Sve mlade treba staviti u o엍�eni kavez, neki pu쉞aju sve mlade tiplere odjedanput podizanjem startnog preklopa za polet. Ipak neki mladi ostaje tu na poklopcu i stoji, �im se malo zamahne maramom oni polete. Tu se pojavljuje gu엟a; jedni polije�u, drugi slije�u itd.
Deset mladih golubova tada �ini deset jata. Dozvoljava im se let od nekoliko minuta oko trijema. Zatim se daje hrana i to uz prisustvo dropera. �im se oni pojave mladi tipleri slije�u i privikavaju se. De쉆va se da neki predve�e i zano�e ukoliko se ne spuste uz osvijetljeni trijem tada smo ga izgubili za dalji trenigng. Dalje hraniti golubove jednom dnevno uve�er, pa zatim im dati vodu.
Treniranje mladih golubova tiplera
Poslije ve� spomenutih vje얺i mladi se pu쉞aju jo� jednom dnevno zajedno sa drugim jatom. Poslije tri-�etiri zajedni�ka leta oni se ve� sami naviknu. Na po�etku let treba trajati oko 15 minuta. Za svaki let treba im dati dropera. Ako se pu쉞aju sami mogu se prebrzo vratiti pa u tom slu�aju sa njima se starta i droper. Kad golubovi ve� lete u jatima to treba obavljati svaki drugi dan, svaki tre�i ili svaki �etvrti zavisi od raspolo엍vog vremena uzgajiva�a. Postupno se let pove�ava na dva sata leta. Mlade treba uvijek pu쉞ati predve�er na let Pri kasnijim letovima oni to isto trebaju u�initi. Time se u�e na orjentaciju prema suncu. Ako let traje tri sata, let treba otpo�eti �etiri sata prije dola엁nja mraka. Na taj na�in oni imaju jedan sat vremena uvje얺avanja sa droperom zato 쉞o mladi ba� ne reagiraju tako dobro kao stari golubovi.
Hrana se jo� uvijek daje jednom dnevno-uve�er dobro se nahrane je�mom. U dane treninga treba mlade pu쉞ati da lete tri sata gladni, zatim ih zatvoriti u kavez i tu dr얷ti jo� jedan sat. Tek onda se po�inje sa ishranom uz dropera. U tim danima treninga uz redovnu porciju je�ma daje im se jedna 엓i�ica kanarin�evog sjemena. Prvo dati kanarin�evo sjeme onda je�am (ne skupa). Ovaj trening traje 14 dana. Poslije toga perioda golubovi su stari otprilike 10 tjedana.
Jo� za vrijeme treninga u letenju, po�inje se sa selekcijom golubova .Treba izabrati one mlade koji su se tijekom leta dr얷li u sastavu jata, za sve vrijeme, moraju letjeti u uskoj formaciji, te moraju biti mirni i odmah reagirati na svog vodi�a-dropera. Za potrebe takmi�enja u letu treba jato reducirati na broj od 3 - 5 golubova. Tri goluba ne �ine toliko gre쉆ka kao 10 golubova. Tako odabrane leta�e mo엁mo staviti u boksove da bismo ih mogli bolje promatrati i hraniti.
Priprema za takmi�arski let
Kad mladi dostignu starost od 10 nedjelja i kada su besprijekorno izvr쉏li zahtjeve treninga od 14 dana i izdr얷li dijetu ishrane sa je�mom mogu se planirati za pripremu takmi�arskog leta. Specijalna priprema za tu svrhu sastoji se u tome da se po�ne sa promjenom ishrane tako da se slaba kondicija prouzrokovana davanjem je�ma ponovo dovede do najvi쉋 to�ke spremnosti i snage. Da bi se to odrazilo bez posljedica za golubove u hranu se dodaje karlsbaderova sol (gorka sol). Stavljaju�i je u vodu ustanovit �emo da li su se mladi privikli na drugu vrstu hrane. �etiri dana prije takmi�enja jo� se jednom golubovi pu쉞aju da lete oko 7 sati.
�esto se golubovi prejedu tako da se letom dovedu u dobru formu. To je pogre쉆n rad. Tipleri do�u u dobru formu ve� za tri dana . Treba ih redosljedno hraniti da budu u punoj formi za dan takmi�enja. De쉆va se da golubovi jedan dan prije takmi�enja ne�e ni쉞a jesti.
U tom slu�aju daje im se hrana koju oni podnose Na hrani ne smije le얷ti uzrok. Na dan takmi�enja golubovi se pu쉞aju rano ujutro. U slu�aju zore (mraka) treba se potpomo�i mahanjem marame da bi poletjeli. Ako u toku leta do�e do nevremena ili grabljivica napadne lete�i tim treba odmah izbaciti dropera i prekinuti let. Idealno je kada pred ve�er pustite dropera i jato prekine let. �im se primijeti da golubovi 엁le sletjeti treba im to odmah dozvoliti. .
Takmi�arski let starih tiplera
U osnovi primjene za let starih tiplera ne razlikuje se mnogo od pripreme mladih. Ipak se za let treba pripremiti samo mu엏ake ili samo 엁nke. Za stare golubove dovoljna je priprema 쉋st tjedana prije takmi�enja. Po쉞o su stari golubovi iskusni oni �e letjeti du엁 od tri sata sa prehranom od je�ma.
Oni mogu letjeti dva puta tjedno po 5 sati. U jesen uz jato starih ubacuju se i mladi tipleri za let za narednu sezonu kao budu�i seniori i to najbolji koji su bili pripremljeni za let u teku�oj sezoni. Preporu�a se dr얷nje starih golubova za takmi�enje u posebnim boksovima jo� od kraja sije�nja mjeseca, u protivnom ne�e se do�i do 엁ljenog rezultata, po쉞o se zajdedni�kim dr얷njem u jednom boksu iskvare oni bi se naparivali (zov prirode) a time i nemaju potrebni mir, a mi 엁limo da razvijemo kod svake ptice komunikativnost i kooperativnost jednostavno re�eno smirenost i poslu쉗ost a samim tim i podjednaku tjelesnu te엍nu (optimalne psiho-fizi�ke sposobnosti).
Plan ishrane za stare i mlade tiplere
Trening traje cca 50 dana do utakmice cca 15 letova. Golubovi neka lete dva puta tjedno uz hranjenje jecmom, da bi postigli poslusnost u prvom eventualno u drugom tjednu onda se hrana pojaca sa dietom ili superdietom od proizvodjaca VERSELE-LAGA. Mladi tipleri; let tri do pet sati.
Stari tipleri; Cetri do sest sati od toga dva sata u noci. Poslije toga dolazi specijalna ishrana nedjelju dana prije takmi�enja.
1. dan: Uvecer; dvije zlicice australijskog gra쉓a i 1/3 kanarinsko sjeme, za pola sata voda.
2. dan: Let mladi 4 sata, stari 6 sati.
Uvecer; dvije 엓i�ice kanarinsko sjeme i jedana austral. gra쉓a poslije voda sa VITAMIXOM ili MUM
3. dan: Uvecer; svakom po jedna zli�ica psenice,zli�ica kanarinskog sjemena i jedna ausralskog graska
4. dan: Uvecer; svakom po jednu zli�icu graska, 1 bijelog sitni kukuruz, 1 kanarinsko sijeme, voda sa DIGESTALOM.
5. dan: Let mladi, pet sati stari sedam sati, i duze ako je moguce ne vise od 9 sati.
Uvecer; dvije zlicice australijskog graska, jedna zlicica kanarinskog, voda sa vitaminima i aminokiselinama OMNIFORM .
6. dan: Uvecer; svakom jedna zlicica bijelog kukuruza, 1 australijski grasak, 1/3 kanarinsko sjeme i voda sa elektrolitima.
7. dan: Uvecer; svakom jedna zlicica prosa , 1 australski grasak, 1 p쉋nica poslije voda sa preparatom CARMINE ili bolje tablete BIO CARNI.
8. dan: Ujutro oko 9 sati; svakom 10 zrna australskog graska, 2/3 hraniva neka budu sitno sjeme /konoplja, proso, kanarinsko sjeme/ i na kraju voda sa preparatom CHEVISOL i BIO CARNI tabletu svakom golubu.
Predvecer cca 12 sati prije starta; proso, kanarinsko sjeme, konoplja, sirak i nelju쉞ena ri얷 ( ako jedu malo i slabo to je dobar znak da su u formi). Sat vremena poslije da dobro ozedne, cista prokuhana i ohladjena voda, golubovima ponuditi vodu u 22 sata i prije starta golubove razbuditi i ponuditi im vodu ali obicno nece da piju ni slucajno golubove siliti da piju vodu ili im spricom tisksti vodu mogu vam na startu da padnu i da imate neuspjeh, nista ne ciniti ono sto niste primjenjivati u treningu.
9. dan: UTAKMICA
Na dan polijetanja, dati vodu ako ho�e da piju obi�no se dade par zrna kanarin�eve hrane pa mozda i popiju vodu i pustiti ih na let. Prehrana za golubove od 1-8 podrazumijeva se porcija dana za svakog goluba pojedina�no. Vecernja hrana daje se golubovima jednom dnevno oko 22 ili 23 sata uvecer. Prvog i drugog dana pripreme moze se u vodu dodati gorka sol: doziranje 1 엓i�ica na 1/2 litre vode, doziranje grozdanog secera 2 velike 엓ice na litru vode. Svi preparati su od VERSELE-LAGA.
Ovako pripremljene ptice mogu letjeti; mlade 16 sati a stare 18 sati.
Autor: Zeljko Fajdetic - Crikvenica
Sastavio Z. Fajdetic, 29. sijecnja 1991.g.