Broj 31
VII-VIII 1997.
Kazalo
I. Kajan
UVODNIK BROJA
A. Isakovic
Hrvatsko svojatanje bosnjackih pisaca
E. Muftic
Bosanska kahva
Jasin
Na prvu stranu
Broj 32/33
Broj 34
Broj 35
Broj 36
Broj 37
Broj 38
Beharova galerija
slika
Pretplata i adresa
E-mail
|
 |
UVODNIK BROJA
Duhovna drzava i njezin vodja
Pisac uvodnika je urednik Behara |
Davno je receno da je covjekovo bice oslanjeno na dvije stvarnosti: na
unutrasnju (osobnu, intimnu) i vanjsku (zajednicku, drustvenu).
Prispodobe su moguce i u brojnim inacicama zivota kulturno-drustvenog
bica manjinskih zajednica, u nasem slucaju bosnjacke nacionalne manjine
u Republici Hrvatskoj.
Vjerska, drustvena ili nacionalna manjina, bila ona madzarska ili
bosnjacka, bila njemacka ili romska, imaju nekoliko kljucnih i
zajednickih problema, a svi, dakako, izviru i uviru u istu tocku
vlastite, ponekad i neuroticne, brojcane minimalnosti: njihovi ce
programi uvijek ili naizmjenicno zapinjati bar na jednom od dva
"prirodna problema" ili na oba istodobno: manjkom ljudi (kreatora
programiranih kulturnih, drustvenih, vjerskih, politickih ili
humanitarnih zivotnih oblika) i/li manjkom materijalnih sredstava
(novca, prostora, tehnike).
Zbog toga, ne treba ni pogasati - nuznost suradnje mesu samim manjinama
postaje vrlo pozeljnom, a unutar (organiziranih udruga i institucija)
same manjine - gotovo bih se usudio reci - doslovnim imperativnim
diktatom! Moranjem!
Ako se prelista Behar, ako se pregledaju tekstovi i potpisi u Behar
Journalu, ako se stekne uvid u programske realizacije koje je u ovih
pet-sest godina ponudilo Kulturno drustvo Bosnjaka Hrvatske Preporod
ukupnoj zagrebackoj i izvanzagrebackoj javnosti - onda ce se nepobitno
ustvrditi vrlo visoki stupanj obaju razina suradnje - i s nebosnjacima i
unutar interesnih bosnjackih, dakako i vjerskih, udruga i zajednica.
Nijedna suradnja nije polucena ni silom ni svojatanjem, nije ostvarena
ni laznim patronatom nad drugom "manjom" organizacijom, ali niti nekom
"nacionalnom neskromnoscu" dusebriznickog odnosa glede nenacionalnih
udruga: ostvarena je plemenitim interesom onoga komu je namijenjena.
Zbog te ostvarene proslosti ispunjene prilicno dobrim primjerima, na
kojima bi se tek trebala prepoznati i strukturirati buduca planska
mjesta suradnje, zapanjujuce je morala izgedati svojevrsna platforma za
suradnjom (upucena i Preporodu), a potpisana imenom Glavnog imama
Zagrebacke dzamije. Taj je tekst postao javan citanjem na savjetovanju
clanova Ilmijje, a objavljivanjem u Behar Journalu, pustamo ga u opticaj
i na procitavanje zainteresiranim citateljima.
Poslanica ima dvije razine: "teoretsku", koja utemeljuje poziciju
Islamske zajednice u nasem (bosnjackom) narodu, i "konkretnu", koja
kriticki zahvaca rad Preporoda, Stranke demokratske akcije Hrvatske,
Nacionalne zajednice Bosnjaka Hrvatske, te nekih neimenovanih koji
"trose znacajna sredstva" na iznajmljivanje prostora...
Glavni imam kaze: "Islamska zajednica, kao uostalom i vjerske zajednice
(crkve) drugih evropskih naroda, poslije drzave, predstavlja najsiri
okvir. Ona je neka vrsta 'duhovne drzave' svoga naroda." Po tome, smatra
autor, Islamska se zajednica niposto ne moze svrstati u obicne
(muslimanske, bosnjacke) udruge. Posto je dakle Islamska zajednica
struktura odmah iza drzave, onda Glavni imam ima potpuno pravo uputiti
mozebitnu pohvalu ili se obrecnuti na svaku (muslimansko)bosnjacku
udrugu, kao sto to sad cini; vec sutradan cemo se moci nadati, ako
budemo neposlusni, i necemu sto se u crkvenim institucijama zvalo
anatemom, izgonom iz "drustva posvecenih"! Sto li ce tek biti s
pojedincima i idejnim skupinama, za koje jos nedostaje (zasad samo
neizgovoreni) leksicki par - ovca i stado - pa da se kompletira
zanimljivi nacin razmisljanja zagrebackog Glavnog imama.
Vjerojatno se necemo prevariti u procjeni da takav stav nece ohrabriti
onaj dio Bosnjaka, do kojeg nam je navodno izuzetno stalo, a koji su po
vlastitom osjecanju svijeta - gnostici ili ateisti. Kad se takvi
smatraju clanovima kulturnog drustva, humanitarne udruge, politicke
stranke - onda oni ne ocekuju da ih na bilo kakav drustveni nacin
zastupa predstavnik vjerske udruge - vjerskom udrugom.
Nazalost, sto nedavno rece predsjednik Sabora IZ Hrvatske, i Islamska
zajednica mozda i nehotice pridonosi potiskivanju bosnjackih
organizacija na hrvatsku drustvenu marginu. Hrvatske institucije, kad
pozivaju predstavnike - bilo vjerske, bilo nacionalne, bilo kulturne,
bilo politicke - namjerno ne primjecuju postojanje nijednog oblika
drustvene organiziranosti u Bosnjaka - osim Islamske zajednice. A
Islamska ih zajednica, odazivajuci se - (i nehotice) podrzava u
uvjerenju da su Bosnjaci u Hrvatskoj - ne nacionalna manjina, nego
vjerska zajednica s nejasnim etnickim obrisima.
Dok se pripremam za strmoglavi bijeg, u mjesecima cestih napada
neovisnih od prethodnog teksta, pitam se "kao prvi krscanin": Gdje su
ona divna vremena kad smo mislili da je samo Kurani-i Kerim Duhovna
Drzava uronjena u srce vjernika, a njegov Duhovni Vodja - Jedini,
Voljeni, Istiniti, Onaj Koji Vodi.
Ibrahim Kajan
|
|
