

|
Zagreb, 2. kolovoza 2000. Priopćenje za tisak u svezi informacija da Haaški sud priprema optužnicu protiv generala zbora i načelnika Glavnog stožera Petra Stipetića Uz vijest da bi general Petar Stipetić mogao biti optužen za navodne zločine počinjene nad Srbima za vrijeme Oluje, što su je objavili neki hrvatski mediji, i HONOS raspolaže informacijama iz drugih izvora da bi do takve optužnice moglo i doći. A time i do daljnje kriminalizacije Domovinskog rata. U tom sklopu podsjećamo da su proteklih tjedana s raznih strana i iz različitih izvora pristizale informacije o istragama koje Haaški sud provodi protiv niza ratnih zapovjednika i generala, vezanih ne samo za Oluju, nego i za druge oslobodilačke operacije Hrvatske vojske. Po našim spoznajama konkretni potezi Haaškoga suda u tom su pravcu već učinjeni, a o njima je obaviještena i hrvatska strana, pa i o imenima desetak inkriminiranih generala i ratnih zapovjednika. S obzirom na to, te na niz drugih indicija i naznaka, čini se da prvotni interes Haaškoga suda, kao i onih krugova koji iz pozadine vuku konce, nije individualiziranje eventualne krivnje i sankcioniranje pojedinačnih zločina, nego kriminalizacija samog Domovinskog rata, a time i temelja na kojem počiva neovisna i suverena hrvatska država. Napokon, ne postoji nijedan primjer u svijetu da bi toliko najuglednijih generala i ratnih zapovjednika jedne pobjedničke vojske dospjelo pod sumnju da su počinili ratni zločin, a time i na loš glas, a da to istodobno ne bi značilo i ocrnjivanje i dovođenje u pitanje moralnog, kao i svakog drugog , kredibiliteta operacija koje su vodili. A onda i rata u cjelini. Također je nezapamćeni presedan da se jedan oslobodilački i obrambeni rat, a Domovinski rat je u svim svojim operacijama i aspektima takav bio, pretvara u predmet međunarodne istrage i progona. A upravo je to danas slučaj. To tim više što nema rata bez civilnih žrtava, a što je posvjedočila i operacija NATO-a na Kosovu i u Srbiji. Usprkos svim mjerama koje su poduzete i koje su poduzimane da do toga ne dođe, i da se te žrtve svedu na minimum. Stoga, ako se to uzme u obzir, te činjenica da u svim oslobodilačkim operacijama Hrvatske vojske nije stradalo, prema dostupnim i verificiranim podacima, ni približno toliko civila, koliko u Srbiji za vrijeme NATO-ovih operacija, onda je jasno da se Haaški sud, njegovi politički sponzori, kao i dio domaće javnosti, u svojim prosudbama i potezima, vezanim za pravu ocjenu karaktera Domovinskog rata, ne upravljaju prema kriterijima pravde i ratnog realizma, nego prema dvojbenim političkim gledištima i interesima. Takav, po našem najdubljem uvjerenju, neodgovoran
stav, graniči s nekom vrstom političkog avanturizma koji bi mogao opasno
destabilizirati zemlju, a u konačnici dovesti i do demontaže samih temelja
na kojima počiva. Predsjednik: e-mail:honos@zg.hinet.hr |