|
  Najstarija naseljenost Zaprešičkog kraja je Marijagoričko pobrđe i Medvedničko podgorje. Tek izgradnjom prometnice u dolini Save i Krapine i regulacijom vodenih tokova počelo se naseljavati stanovništvo i stvarati cestovna naselja u dolini Save i nešto dalje od zapadnog ruba Medvednice. I poslije Drugog svjetskog rata Zaprešić je imao status " vanjskog mjesta ". No, granice grada širile su se u više navrata, najprije do Vrapča, a zatim do Susedgrada. Najzapadnija granica bio je most preko Krapinčice. Zaprešić je tada granićio sa VI. zagrebačkim rajonom. Savska dolina jedan je od najznačajnijih prometnih pravaca u našoj zamlji. Tom dolinom probila se i željeznička pruga prema Ljubljani koja prolazi Zaprešičkim područjem, a zatim odvojak pruge za Krapinu i Kumrovec. Prva je potražila dolinu Krapine, a druga dolinu Sutle, slijedeći ih prema sjeveru. Kao i Zagreb, Zaprešić se našao u središtu dviju prometnih simetrala od kojih je jedna vodila u smjeru istok - zapad, a druga u smjeru sjever - jug. Zaprešić se našao u središtu jedne od najznačajnijih veza srednje i sjeverne Europe s Jadranskim morem. Geografsko - prometni položaj pojačava i suvremena cesta prema Mariboru. Tako sakupljeni prometni pravci, probijaju se uskim " podsusedskim vratima " do Zagreba. Za Zaprešić se može reći da predstavlja predvorje sjeverozapadnih vrata Zagreba. Uz cestu Zagreb - Zaprešić, uz koju su nekad rasli dudovi, formirao se prvi red kuća, zatim centar, a iza toga uz sporedne ulice i uličice nicale su nove nastambe i drugi objekti. Mjesto se širilo osobito prema sjeveru i zapadu. Osim što je je često zavijen u maglu, Zaprešić se gotovo ni po čemu ne izdvaja iz šireg klimatskog podneblja. Klima je umjerena baš kao i u Zagrebu. Temperature zraka općenito su povoljne. Srednja godišnja temperatura iznosi 11,2 °C, a najniže u siječnju prosječno od -1 do +1 °C. U nizinskim otvorenim dijelovima uz savu znaju biti i niže. Količina oborina, analizirana u osamdesetgodišnjem razdoblju, varira godišnje od 900 mm do 871 mm u ravničarskom dijelu i 1297 mm na Sljemenu i obroncima. Obično se pojavljuju dva kišna maksimuma: jedan u rano ljeto i drugi u jesen. Prosječan sniježni omotač debeo je samo jedan centimetar, a najveća visina snijega ( na Medvednici ) dosiže ponekad do 90 cm. manje od 40 dana prosječno u toku godine Zagreb i Zaprešić nalaze se pod snijegom. U nizinskim predjelima visina snijega je niža, između 50 i 60 centimetara prosječno. Vlažnost zraka prosječno iznosi 70 %, ali brojne šljunčare, blizina Save, Krapine i Sutle i brojnih potoka i povećana razina podzemnih voda, vjerojatno uzrokuju povećanu maglovitost nad zaprešičkim područjem, osobito u ranim jutarnjim satima. Najviše vjetrova puše iz pravca sjever - sjeveroistok. No, dok na Medvednici broj dana s jakim vjetrom iznosi 110 (gotovo svaki treći dan) u nizinskim krajevima, pa i na zaprešičkoj zaravni broj jako vjetrovitih dana nije veći od četiri prosječno. Zaprešić leži u relativnoj ravnici blago nagnut prema Savi i Krapini. Lužnica ima nadmorsku visinu 138, željeznička stanica 133, obala Save 122, uz Krapinu 128 - 135. Iz aviona se vidi kako je na relativnoj udaljenosti od 3,5 kilometara Zaprešić u pradavno doba kao zaljuljan prema savi jar je visinska razlika ravničarskog dijela jedva desetak metara. Od Kraja Donjeg i Gornjeg, Trstenika, Dubrave, Pojatnog, Bregovljane i Kupljenova viši su Laduč sa 230 metara nadmorske visine, Oplaznik sa 267, Donja Pušća sa 330, Križ Brdovečki sa 348 ( ujedno najviša kota u zaprešiću ), te Kraj Donji sa 217. Zaprešić karakterizira velika raspršenost 60 naselja kojima je često teško odrediti granice. Brdovec, Donja Pušća, Donji Laduč, Drenje Brdovečko, Gornja Bistra, Gornji Laduč, Javorje, Ključ Brdovečki, Kupljenovo, Oborovo, Bistransko, Prigorje, Prudnice, Šenkovec, Šibice, Vukovo selo i Zdenci Brdovečki mješovita su naselja. Ostalih 43 naselja su soskog karaktera: Bela Gorica, Bobovec Rozganski, Bregovljana, Bukovje Bistransko, Celine Pušćanske, Donja Bistra, Donji Čemehovec, Donji Kraj, Dubrava Pušćanska, Gornja Pušća, Gornji Kraj, Harmica, Hrastina Brdovečka, Hrebine, Hruševac Kupljenski, Hruševac Pušćanski, Ivanec Bistranski, Jablanovec, Krajska Ves, Križ Brdovečki, Lugarski Breg, Luka, Lukavec Sutlanski,Lužnica, Marija Gorica, Marija Magdalena, Merenje, Novaki Bistranski, Oplaznik, Pluska, Pojatno, Pologi, Poljanica Bistranska, Prosinec, Rozga, Savski Marof, Trstenik Pušćanski, Vadina, Vučilćevo, Žeinci, Žlebec Gorički i Žlebec Pušćanski. Zaprešićko područje zauzima površinu od 218,58 četvornih kilometara i nalazi se na sjeverozapadnom području zagrebačke regije. Grad Zaprešić ima površinu od 19,4 četvornih kilometara. Zaprešić je smješten u slivu triju većih vodotoka. S južne strane omeđuje ga Sava. Na dijelu kroz Zaprešić samo je djelomično regulirana. Zbog velike razlike između niskih i visokih vodostaja koji se kreću od 60 do 31.170 kubičnih metara vode u sekundi, te nedovršenih nasipa, vode Save ugrožavaju pojedine dijelove Zaprešičkog područja. Veća pritoka Save je potok Lužnica ( koji čini ujedno zapadnu granicu Zaprešića ) sa pritokom Pušćom. Sa zapada granicu prema Sloveniji čini rijeka Sutla, s nekoliko manjih pritoka. Na istoku djelomično regulirana rijeka Krapina dijeli područje Zaprešića na istočno bistransko i zapadno područje zaprešićke aluvijalne nizine. Veći pritoci su potoci Bistra, Dedina i Kutinci. Zaprešić nije osobito bogat mineralnim sirovinama. Osim ekspoatacije kamena na Medvednici i vađenja šljunka u dolini Save, gotovo da i nema drugih sirovina. 
|
||||||||||||||
| |||||||||||||||
