Podjela droga na temelju kliničko farmakoloških osobitosti

Svaka droga ima svoje osobitosti, po čemu se razlikuje od drugih droga. No bez obzira na te razlike pojedine skupine droga imaju zajedničke značajke za sve svoje članove, što omogućuje lakše upoznavanje. Te se sličnosti temelje na sličnim farmakološkim, pa time i kliničkim djelovanjima. S obzirom na te značajke sve bi se droge mogle podjeliti u nekoliko osnovnih skupina, a to su:

  1. opijum i opioidi (opijati)

    - Temeljna supstanca je opijum koja se dobiva od soka opijumskog maka - Papaver somniferum. U opijumu ima dvadesetak različitih alkaloida, među kojima su najpoznatiji morfin iz kojeg je sintetiziran heroin, kodein, papaverin i noskapin.

     
  2. supstancije sedativno - anksiolističkog djelovanja

    - Odnosno depresori središnjeg živčanog sustava . U ovu skupinu se mogu ubrojiti barbituratni i nebarbituratni sedativi, benzodiazepini, alkohol i druga sredstva sedativnog djelovanja kojima je mehanizam djelovanja vrlo sličan.

     
  3. SŽS simpatomimetici

    - U ovu skupinu pripadaju supstancije koje svojim djelovanjem oponašaju aktiviranje simpatičkoga živčanog sustava. U nju pripadaju amfetamin i njegovi derivati, te kokain, a izazivaju osjećaj povećanja fizičke i psihičke snage, euforiju i povećanu budnost.

     
  4. kanabinoidi

    - Pod nazivom kanabinoidi razumijevaju se različiti aktivni principi dobiveni od biljke Canabis sativa, a za delta - 9 tetrahidrokanabinol (THC) pretpostavlja se da je glavna psihoaktivna komponenenta.

     
  5. halucinogeni (psihodelici, psihozomimetici)

    - Halucinogenima (psihotogeni, psihodelici, psihozomimetici) nazivamo supstancije koje izazivaju promjene u svijesti i orjentaciji. Psihomimeticima se nazivaju zbog njihove sposobnosti da oponašaju prirodno pojavljujuće psihoze, a psihodelicima zbog toga što su ih ljudi upotrebljavali za izazivanje mističnih iskustava. U njih spadaju LSD, psilocin, meskalin, psilocybin

     
  6. organska otapala

    - U toj skupini sredstava nalaze se organska otapala, lakovi, ljepila, a obično ih uzimaju mlađe osobe kojima nisu dostupne druge vrste droga. Otapala izazivaju središnje efekte obilježene euforijom, uzbuđenjem, osjećajem lebđenja, malaksalosti, nejasna govora, ataksije i osjećaj povećane snage. Mogu također uzrokovati intoksikaciju, što se očituje apatijom.

     
  7. razno

Back to top

Reference:
Valentin Pozaić: "DROGA od beznađa do nade"