CANNABIS
Kanabis je lisnata biljka koja raste divlje u tropskim i
temperaturno toplim područjima svijeta. Uzgaja se u otvorenim kao i zatvorenim
prostorima zbog svojih cvjetnih vrhova. Najčešće se upotrebljava njeno lišće i
cvjetni vrhovi (pupoljci) koji se mogu pušiti ili jesti. Također dolazi u mnogo
koncentriranijoj smolastoj formi zvanoj hašiš i kao ljepljivoj crnoj
tekućini koja se zove hašišovo ulje. Zatim se u Indiji priprema kao piće
koje se zove Bhang, zatim kao
Blunts -
marihuana srolana s duhanom, te Ganja
kao pripravak cvjetajućih vrhova obično ženske biljke bogate smolastim
eksudatom. Postoje tri različite vrste kanabisa: Cannabis Sativa,
Cannabis Indica i Cannabis Ruderalis. Postoje rasprave o tome bi li
ih trebalo zvati različitim varijacijama ili različitim vrstama. Najčešće
upotrebljavani kanabis je rezultat križanja ova tri tipa. Naziv konoplja je opće
prihvaćen za varijantu kanabisa s malim postotkom THC - a, koja se koristi u
industrijske svrhe
Aktivni sastojci kanabisa se zovu kanabinoidi. Postoje mnogi sintetizirani kanabinoidi kao što su tetrahidrokanabinol, kanabinol, kanabidiol, i mnogi drugi. Delta - 9 tetrahidrokanabinol, odnosno mnogo poznatiji kao THC se smatra najodgovornijim sastojkom za psihoaktivna djelovanja kanabisa, a on je ujedno i glavni sastojak tableta kao što su marinol - (sintetizirani kanabis).
Pušenjem se efekti osjećaju odmah, a kada se uzima oralno, odnosno pomiješano s hranom djelovanje počinje nakon 1 - 2 sata , što ovisi o količini hrane koja je prije pojedena. Efekti pušenja dostižu vrhunac nakon 20 minuta i traju 1 - 2 sata, a oralno nakon 3 - 4 sata.
Osnovni efekti koji se javljaju kod povremenih konzumenata
kanabisa su euforija, opuštenost i promjene u percepciji i variraju ovisno o
uzetoj količini. Kod malih doza se javlja osjećaj ugode, blagog pojačanja
osjetila (miris, okus, sluh), suptilne promjene u razmišljanju i izražavanju,
pričljivost, hihotanje, povećano uživanje u glazbi, povećan apetit i blage
halucinacije kad su oči zatvorene.
Kod velikih doza, halucinacije mogu postati izraženije, također je izmjenjen
osjećaj za vrijeme, poremećaj pažnje, smanjeno pamćenje. Misaoni procesi i
mentalna percepcija mogu biti znatno promijenjeni.
Dok većina ljudi pod utjecajem kanabisa ne osjeti snažne halucinacije kod nekih
se ljudi ipak javlja taj aspekt, koji ovisi o količini i vrsti kanabisa koji se
konzumira.
Negativni efekti mogu uključivati paranoju, suha usta, probleme s disanjem, nervozu i lupanje srca. Ostali efekti mogu biti negativni ili neprikladni u određenim situacijama ili okruženjima, kao što su smanjena koncentracija, zaboravnost, umor, konfuzija. Nuspojave se povećavaju s dugotrajnijom konzumacijom. Kako korisnici stare neugodni efekti i tjeskoba se povećavaju, a euforija se smanjuje.
Pod utjecajem kanabisa bi trebalo izbjegavati vožnju. Dobra ideja bi bila da se izbjegava vožnja pod utjecajem bilo kakve psihoaktivne ili toksične supstance. Istaživanja, da vozači koji su kombinirali alkohol i kanabis su mnogo manje sposobno vozači od onih koji su konzumirali samo jedno od toga. Također je dokazano da kanabis uzrokuje nespretnu vožnju, ali su konzumnti toga svjesni i voze mnogo opreznije.
Redovita uporaba kanabisa može neke ljude dovest do psihičke ovisnosti, što im otežava prestanak pušenja. Istraživanja pokazuju da između 5 i 10% onih koji probaju kanabis će postati dnevni konzumenti nekad tijekom svog života, ali će većina ovih pušača prestati s ovom navikom do svoje 30 - te godine života, a preostala nekolicina će nastaviti pušiti i nakon 40 - te. Većina ljudi nikad ne osjeti znakove fizičke ovisnosti.
Najčešći negativni problemi prilikom redovitog pušenja kanabisa su pluća i problemi s grlom, uključujući kašljanje, povećane infekcije grla i pluća, smanjen kapacitet pluća. Postoje neke sumnje o kancerogenom djelovanju kanabisa, ali ta istraživanja nisu potkrijepljena dokazima te se sa sigurnošću može reći da se zdravstveni rizici povećavaju s količinom i trajanjem pušenja bilo čega.
Nema potvrđenih ili objavljenih smrti uzrokovanih
konzumacijom kanabisa. Postoji mali broj ljudi kod kojih su se pojavile alergije
uzrokavane kanabisom kao što su iritacije grla i pluća.
Pošto kanabis povećava broj otkucaja srca, postoji rizik povećavanja problema sa
srcem, ali smo kod onih ljudi koji već pate od bolesti srca. U velikom
istraživanju koja je provedeno u Kaliforniji na 65 000 ljudi nađeno je da
kanabis ne povećava mortalitet kod ljudi starijih od 50 godina.
Također se pokazalo da uporaba kanabisa kao i drugih psihoaktiva mogu pospješiti
neuroze, ali samo kod onih ljudi koji već pate od takvih bolest, dok kod zdravih
ljudi nema rizika od psihoza.
Reference:
Sve o kanabisu
Što je hašiš
Povijest uzimanja marihuane
Mitovi o marihuani