Matija Gubec

"Matija Gubec"

Hrvatsko kulturno drustvo - Kroatiska kulturföreningen

Stockholm


Hrvatski Svenska

 Frihets sĺng 

O,sköna, o kära, o ljuvaste frihet,
Den största rikedom som Gud har givit os

Den äkta orsaken till all vĺr Gloria,
Enda smycket i Dubrovniks historia.

Allt silver,allt guld och all människostorhet
Kan inte mäta sig med din renaste skönhet.

Ivan Gundulic


översättning av: Mate Tafra

Inicijativa za priznanje hrvatskog jezika u Svedskoj - Initiativ för erkännandet av det kroatiska sprĺket i Sverige

Jezik je identitet jednog naroda...


DRŽAVNOM MINISTRU
ZASTUPNICIMA U PARLAMENTU
MINISTARSTVU PRAVOSUĐA
MINISTARSTVU KULTURE
MINISTARSTVU OBRAZOVANJA
MINISTARSTVU ŠKOLSTVA
ZAVODU ZA USELJENIŠTVO

Predmet: Status hrvatskog jezika u Švedskoj

Dolje potpisana udruženja i osobe ovim protestiraju protiv nastavka upotrebe izraza "srpskohrvatski jezik" u državnim zavodima,institucijama i njihovim publikacijama.Jezik je nesto najvažnije što postoji za identitet svakoga naroda.Smatramo da daljnja upotreba izraza "srpskohrvatski jezik" je diskriminirajuća i uvrijedljiva za Bošnjake ,Hrvate i Srbe.Zbog toga zahtijevamo da vlasti u Švedskoj,u našoj novoj domovini , poštivaju odluke naših zemalja po pitanju jezika i da švedski organi vlasti dobiju neophodne instrukcije da se zastarjeli izraz "srpskohrvatski" zamijeni sa izrazom bošnjački, hrvatski,srpski u skladu sa Ustavima dotičnih zemalja. Ova promjena bi se trebala izvršiti što prije:

  • U školama za učenje materinjeg jezika,na fakultetima i veleučilištu.
  • U svim knjižnicama u zemlji
  • U državnim i općinskim organima vlasti,državnim ustanovama i institucijama
  • U emitiranjima programa Švedskog radija i Švedske televizije.

    Zahtijevamo odvojene radio programe na hrvatskom , koje BBC World,Glas Amerike i druge stanice imaju.Jezici Bošnjački,Hrvatski i Srpski u navedenom slučaju se trebaju navesti po abecednom redu. Naše zamolbe i protesti posljednjih godina su donijeli izvjestan rezultat,ali u cijelini naši zahtijevi su zanemarivani ili se na njih nije obaziralo.Tako primjerice Švedski radio emitira program Dnevnik namjenjen bošnjacima,hrvatima i srbima dok druge veće useljeničke grupe imaju odvojene programe,što je diskriminirajuće.Ovdje nije samo riječ o razlici u jezicima,nego takodjer o kulturno povijesnim,geo-političkim,socio religioznim i nizu drugih,za svaki od ova tri naroda ,specifičnih pitanja. U knjižnicama u zemlji još uvijek se nalaze pločice sa oznakama "srpskohrvatski".Veliki natpis "srpskohrvatski" u Stockholmskoj glavnoj knjižnici doživljava se posebno provokativno,sa stalnim zvučnim reakcijama,kao posljedicom.Povodom ovog i sličnih slučajeva organizirali smo prikupljanje potpisa kao podršku zahtijevu i prijedlozima koje navodimo u ovom pismu.Prikupljeni potpisi biti će predani povjereniku za diskriminaciju.

    Povijesna pozadina

    Bošnjački ,hrvatski i srpski jezici su kroz povijest imali svaki svoj specifični razvoj.Ovi različiti jezici su stoljećima označavani kao bošnjački,hrvatski i srpski.,čak i sa drugim nazivima,ali nikada "srpskohrvatski", jedan izraz skovan od jednog slovačkog profesora 1790g.Od sredine 18-og stoljeća činjeni su pokušaji da se premoste razlike izmedju ovih jezika,koje su završile neuspijehom.Jezik sljedi pravila vlastitog razvoja.

    Status jezika u bivšoj Jugoslaviji

    Kada je Socijalistička država Jugoslavija konstituirana za vrijeme drugog svjetskog rata,njen najviši organ AVNOJ je ustvrdio da "sve odluke i proklamacije/../će se objavljivati/…/ na srpskom,hrvatskom,slovenskom i makedonskom.Svi ovi jezici su jednakopravni na čitavom području Jugoslavije.(1944).Medjutim , u poslijeratnom razdoblju nametnut je naziv "srpskohrvatski" iz političkih razloga.To je dovelo,posebno u Hrvatskoj do protesta na koje se je odgovaralo progonima,kao npr. Za vrijeme "hrvatskog proljeća"1971.Iz toga razloga izraz "srpskohrvatski" nosi snažan politički naboj.Njena upotreba budi otpor i gorka sijećanja.Poslije pada Jugoslavije nestala je i centralna jezična politika sto je rezultiralo da bošnjački,hrvatski i srpski danas brzo idu svak svojim putem.Razlike su sve veće i kada su u pitanju fond riječi i gramatička pravila.

    Međunarodna organizacija za standarde ISO Genčve

    Specificira u svojoj zadnjoj publikaciji za norme (ISO 639:2:1998) hrvatski jezik za sebe, a srpski jezik za sebe.Posto "srpskohrvatski" ne postoji, u ovoj publikaciji se i ne spominje izmedju skoro četiristotine najvećih svjetskih jezika,gdje pravopis jezika na engleskom i francuskom kao i kodovi za upotrebu u knjižnici,informativnoj sluzbi,nakladnim kucama itd su specificirani.

    Važeći Ustavi navedenih zemalja

    Izraz "srpskohrvatski jezik" ne spominje se ni u Bosansko -Hercegovačkom,Hrvatskom ili Jugoslavenskom ustavu."Prema odredbi o nazivu jezika u Republici Bosni i Hercegovini za vrijeme rata (1993) "U Republici Bosni i Hercegovini je u upotrebi književni jezik sa ijekavskim izgovorom.Jezik se označava sa jednim od tri oznake:bošnjački,srpski,hrvatski(Clanak.1) U Ustavu Republike Hrvatske stoji"U Republici Hrvatskoj je u službenoj upotrebi hrvatski jezik sa latiničnim pismom"(Clanak 12) U Jugoslavenskom Ustavu stoji"U Saveznoj Republici Jugoslaviji je u službenoj upotrebi srpski jezik sa ekavskim i ijekavskim izgovorom i ćiriličnim pismom"(Clanak 12)

    Nijedna zemlja ne moze sebi dati pravo da oduzme nesto od kulturnog nasljeđa od svojih novih građana , od kojih jezik spada u najvažnije.Hrvati u Švedskoj i drugim zemljama imaju pravo zahtijevati da se poštiva njihov identitet,kada se tiče jezika u skladu sa odlukama njihovog suverenog parlamenta.

    U očekivanju odgovora
    S poštovanjem

    Pero Pušić - Predsjednik Hrvatskog kulturnog drustva "Matija Gubec" Barrstigen 46, 167 31 Bromma. 08-26 06 69. Framställningen stöds ocksĺ av andra kroatiska föreningar i Sverige.

    Erik Amkoff - Predsjednik udruzenja Svedsko-Hrvatskog prijateljstva "Libertas"

    Borislav Arapović - U ime udruženja hrvatskih pisaca u Švedskoj

    Stockholm den 20 april 1999.

    Preslika : Veleposlanstvima Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Jugoslavije
    Povjereniku za diskriminaciju
    Tisku
    Ostalim instancama

    Stockholm den 20 travanj 1999. Bilaga.

    Rosenbad 20.maj 1999
    Dr.Borislav Arapović,Erik Amkof och Pero Pušić träfade Britta Lejon Demokrati och förvaltnig minister och lämnade ett brev.

    Delegacija u sastavu Dr.Borislav Arapović , Erik Amkof i Pero Pušić primljena je kod ministrice Britta Lejon i uručila joj Pismo za Priznanje hrvatskog jezika u Švedskoj

    Pismo je upućeno SVIM zastupnicima švedskog parlamenta i SVIM ministrima osobno.

    Back - Tillbĺka

    Državni savjetnik-Lena Skymne odgovor

    Odgovor Gudrun Schyman predsjednice Partije ljevice

    Odgovor ministarstva obrazovanja

    Odgovor predsjednika(ce) parlamenta

    1998 - Valdebatt pĺ KKF "M.Gubec" - status av det kroatiska sprĺket i Sverige

    Interpellation av Mats Sahlin Stockholms komunfullmäktige.


    Vise informacija na nasoj Internet adresi: http://www.oocities.com/Paris/Bistro/4205/gubec.html


    Ovdje mozete doznati o aktivnostima drustva iz protekle godine..
    1998
    Ovdje mozete citati nas
    Statut
    Här kan Ni läsa vĺr
    Stadgar
    Informaciju kako se dodje do kluba potrazite ovdjeT-Bana-Metro(klickni) /zelena linija/Abrahamsberg


    Stranicu uredjuje:Pero Pušić
  • 1