› Stanja spavanja
Proučavanjem ljudskog spavanja ustanovljeno je pet čvrsto definiranih stanja, u odnosu na očitanja sa EEG-a i polisomnografa:
NREM-faza se odvija 75 do 80% ukupnog vremena spavanja:
- Stanje 1: kod ovog stanja primjećujemo da se polako smiruju alfa-valovi, koji su dominantni kad je osoba u budnom stanju, i po prvi puta primjećujemo pobuđivanje theta-valova. Ovo stanje nekad nazivaju pospanost ili drijemež. Javlja se kao početak sna (jer je u većini slučajeva ovo samo prijelazno stanje u stanje 2) i usko je povezano sa stanjem hipnogogije. U ovom periodu osoba gubi nešto mišićne napetosti i svjesnosti svog vanjskog okruženja. Stanje 1 možemo, dakle, smatrati pragom između budnosti i spavanja.
Slika 1: Stanje 1. Očitanja EEG-a su izdvojena crvenom bojom.
- Stanje 2: kod ovog stanja na očitanju EEG-a primijećujemo "vrške spavanja" i "K-komplekse". Mišićna napetost se i dalje smanjuje, a svjesnost vanjskog okruženja potpuno nestaje. Ovo stanje se odvija u 45 do 55% vremena ukupnog spavanja.
Slika 2: Stanje 2. Očitanja EEG-a izdvojena su crvenom bojom, a vršci spavanja su podcrtani.
"Vršak spavanja" je mali udar moždane aktivnosti vidljive na EEG-u koja se sastoji od valova frekvencije 12 do 16 MHz, i traje 0.5 do 1.5 sekundu. Ova pojava je izazvana samim mozgom, da bi zadržao "spavača" u nesvjesnom stanju. Vjeruje se da je upravo ovaj uzorak valova zaslužan za potiskivanje nepotrebnih informacija.
"K-kompleks" je valni oblik koji se sastoji od kratkog visokonaponskog (za red veličine moždanih valova) vrška, obično višeg od 100 µV, i traje duže od pola sekunde. Pojavljuju se nasumice, ali je dokazano da se uvijek pojavljuju kad je osoba izložena slušnom podražaju.
Slika 3: Izgled vrška spavanja i K-kompleksa
- Stanje 3: kod ovog stanja vidimo delta-valove, također poznatim pod nazivom delta-ritmovi. Ovo stanje se smatra dijelom niskofrekventnog spavanja (SWS) i gleda se kao prijelazna faza u stanje 4. Sveukupno se odvija 3 do 8% ukupnog vremena spavanja.
Slika 4: Delta valovi, kako ih detektira EEG
- Stanje 4: ovo stanje je ono što bi nazvali "pravim spavanjem". Ljudi većinom spavaju u ovom stanju kroz prvu trećinu noći, a udio stanja 4 u ukupnom vremenu spavanja je 10 do 15%. Ovo stanje se često opisuje kao stanje najčvršćeg spavanja; tj. prilično je teško probuditi nekoga ako trenutno spava u ovom stanju. Za vrijeme njegovog trajanja se događa mokrenje u krevet, mjesečarenje i sl.
Slika 5: Stanje 4. EEG-snimke su označene crvenom bojom.
REM-faza se odvija tijekom 20 do 25% ukupnog vremena spavanja:
- Stanje 5: ovo stanje se općenito povezuje sa snom, posebno bizarnim, vizualnim, i na prvi pogled slučajnim snovima; međutim, snovi se također mogu dogoditi tijekom hipnogogije i tijekom svih stanja NREM-faze. REM-faza najviše vremenski dominira posljednjom trećinom ukupnog vremena spavanja; vrijeme kad se odvija je usko povezano sa cirkadijanskim bioritmom i tjelesnom temperaturom. Snimka moždane aktivnosti pomoću EEG-a pokazuje uzbuđenost i nalikuje na stanje 1, a ponekad se čak i pokazuju beta-valovi.
Slika 6: REM-faza. EEG-snimke su izdvojene crvenim pravokutnikom, a pokreti očiju su podcrtani
Spavanje se odvija u smjenama NREM i REM-faze. Kod ljudi, puni ciklus REM-NREM je oko 90 minuta. Svako stanje najvjerojatnije ima svoju fiziološku funkciju. Droge, kao što su alkohol i tablete za spavanje, mogu potisnuti neka stanja. To može rezultirati spavanjem kao čisto gubitkom svjesnosti, ali neće obaviti svoju fiziološku funkciju.
Slika 7: Moždani valovi kroz vrijeme spavanja.
