Učtiva Koza
Ljudi rođeni u godini Koze elegantni su, šarmantni, znalci, oni su daroviti, kreativni i ljubitelji prirode. Koze su k tome i vrlo učtive, pa svojim dobrim vladanjem i šarmom privlače mnoštvo prijatelja i obožavatelja.
Koze su nesigurne, potrebno im se osjećati voljenim i zaštićenim. Lako ih je uvući u komplicirane rasprave, no tada se obično srame usprotiviti se, ne usuđuju se donijeti veću odluku i vrlo se glasno ograđuju od nepopularijeg stajališta u konfliktu.
Koze su sanjalice, ponekad pesimisti, oklijevala i prezabrinuti borci. Ponekad znaju biti lijeni. Ako im se pruži prilika, ljudi rođeni u godini Koze svakako će se vjenčati za bogatu osobu i biti mirni do kraja života. Koze su također opsjednute svojim izgledom: to im čini velik dio osobne stabilnosti. Ako ne izgledaju najbolje, mogu biti toliko preplašeni da neće izaći ni kroz kućna vrata.
Zbog neodlučne naravi, Koze vole izučavati nadnaravne pojave kako bi više znale o nepoznatom. Vole čitati knjige o horoskopima i proricanju budućnosti, pa stoga neće biti čudno ako nađemo Kozu kako radi kao astrolog ili gatalica. Kako su neorganizirane, Kozama veliki poslovi definitivno nisu jača strana. Zbog toga će uspjeh postići kao zanatlije, umjetnici ili pisci. Koze se sigurno mogu odlučiti za svako zanimanje koje zahtjeva umjetnički osjećaj i kreativnost.
Koze su vrlo romantične, emocionalne, slatke i drage. U ljubavnim vezama ponekad vole pomalo naređivati i biti lijeni, no uz njihovu nježnu i brižnu narav teško im je odoljeti.
Slavne osobe:
Michelangelo Buonarroti
(1475–1564), tal. kipar, slikar, graditelj i pjesnik; po golemom stvaralačkom potencijalu i neobuzdanom individualizmu posve iznimna pojava u tal. cinquecentu. Zastupao slobodarska polit. načela. Radio po narudžbi papa (Julija II., Leona X), s kojima je često u sukobu. Nasuprot renesansnoj odmjerenosti, djela su mu nabijena snagom i unutarnjom dramom, a to se odražava u napetim oblicima i naglašenoj muskulaturi njegovih likova. Slikarstvu pristupa skulpturalno i smiono; rješava velike zidne površine (Sikstinska kapela) sa snažnim i dinamično pokrenutim ljudskim skupinama. U arhitektonskim realizacijama uspješno ostvaruje jedinstvo plastičnog dojma, posebno u preuređenju Campidoglia i bazilici Sv. Petra u Rimu, gdje je, modificirajući raniji plan, stvorio monumentalni prostor s dominantnom kupolom (138 m). Njegova lirika, posebno soneti posvećeni Vittoriji Colonni, intimni su dnevnik čovjeka koji je u svojim zanosima i patnjama često ostajao osamljen. Pieta; grobnica Julija II (Rim); freske Posljednji sud i Stvaranje svijeta u Sikstinskoj kapeli; David; Mojsije; kapela Medičejaca (Firenca).
Jane Austen
(1775–1817), engl. književnica; opisala život engl. provincije psihološki preciznim i humorističnim izrazom. Ponos i predrasuda; Emma; Mansfield Park.
Franz Liszt
(1811–86), madž.-njem. skladatelj i pijanist; romantik, predvodio weimarsku novonjem. glazb. školu. Glasovirski virtuoz (nastupio 1846. i u Zagrebu), izgradio modernu izvođačku tehniku i zvukovno briljantan stil. Utemeljio jednostavačnu simfonijsku pjesmu (Tasso; Preludiji; Prometej; Mazeppa); skladao za glasovir (2 koncerta; koncertne etide; varijacije; 19 madžarskih rapsodija); komorna, orguljska, vokalna djela; rekvijem; mise.
Thomas Alva Edison
(1847–1931), am. izumitelj fonografa, telefona, mikrofona, megafona, aerofona, telegrafa, akumulatora, kinematografa. Edisonova žarulja s ugljenom niti služila je za rasvjetu nekoliko desetljeća, prije žarulje s metalnom niti.
Ivan Meštrović
(1883–1962), hrv. kipar; najistaknutiji predstavnik moderne hrv. skulpture. Nekoliko desetljeća vodeća ličnost umj. života u Zagrebu; od 1947. živio u SAD. Začetnik i ideolog nacionalno-romantične grupe »Medulić«. Iz njegovih djela izbija elementarna snaga autohtone umjetnosti, usprkos stranim estetskim utjecajima, os. Rodina i bečke secesije. Ostvario mnoga djela u bronci, mramoru i drvu, istodobno monumentalna i poetična, s karakterističnom stilizacijom. Teme iz nac. povijesti i legendi (Domagojevi strijelci), iz religije (prizori iz Kristova života); portreti (Moja majka; Autoportret); aktovi i grupe (Zdenac života, Zagreb; Psiha); spomenici (M. Marulić i Grgur Ninski, Split; J. J. Strossmayer, Zagreb; Indijanci, Chicago); arhitektonska rješenja (mauzolej obitelji Račić u Cavtatu; Dom likovnih umjetnosti u Zagrebu).
Rudolph Valentino
(pr. ime Rodolfo Guglielmi) (1895–1926), am. film. glumac tal. podrijetla; najpopularnija muška zvijezda nijemog razdoblja. Četiri jahača apokalipse; Šeik; Orao; Šeikov sin; Krv i pijesak.
Nada Subotić
(1931), hrv. glumica; nastupa u kazalištu u ulogama raznolika dramskog repertoara (H. Lucić, A. Strindberg, J. Arden, S. Novak, J. Vojnović i dr.). Glumi i na filmu (B. Schmidt, Sokol ga nije volio; Z. Ogresta, Krhotine).