
Diplomatska Zmija
Zmije su oduvijek zavodnice ljudi – od Biblije na ovamo. U stvarnosti su ljudi rođeni u godini Zmije šarmantni i popularni, uvijek u centru zbivanja i nikada ignorirani. Zmije stoga i očekuju da će izazivati pozornost među drugima, no nikad nisu glasne i brbljave i uvijek su savršenog ponašanja.
Za razliku od zmije koja je navela Evu na grijeh, astrološka Zmija nije vrag, nije čak ni vražićak. Zmije su obična, dobra, ljudska bića s naglašenom seksualnom notom. Kad Zmija odluči nešto učiniti, onda će to istjerati bez obzira na sve, jer mrzi posao ostaviti nedovršen. Zmija odlučuje brzo i odlučno. Većina ljudi je u Zmije zaljubljena tajno ili beznadno. Skupite svoje frustrirane prijetelje i svi će najvjerojatnije biti zaljubljeni u Zmiju. Zmije se doimaju neodoljivima i nikad ne gube vrijeme na besposleno tračanje; često su duboko zamišljene. Zmija je intelektualac, filozof, mozgovna osoba. Ona drži do svojeg prvog dojma o nečemu, drži se svojih osjećaja i simpatija više nego što se obazire na činjenice, savjete ili mišljenja drugih osoba. U tome se doima kao da ima šesto čulo.
Zmija je pomalo škrtica kad treba posuditi novac, mada je njene simpatije za druge ljude često dovode u priliku da nudi pomoć. Fatalna greška Zmija je, u stvari, sklonost da pretjeruje u svakojakom pomaganju poznanicima, osim novcem. Ako kome učini uslugu, postaje na čudan način posesivna prema njima. Drugi karakterni nedostatak Zmije je njeno nagnuće većim lažima: zvali ih bezazlenim lažima ili poluistinama i mada ne lažu često, svejedno će lagati kad shvate da to nekažnjeno mogu.
Kad je riječ o novcu, Zmija ima sreće: nikad se neće morati brinuti – uvijek će se nekako snaći kada zatreba. Općenito su Zmije oprezne s novcem, no darežljive spram obitelji i prijatelja. Zmije se trebaju držati zanimanja koja ih neće dovoditi u riskantne situacije – pa i zanimanja u kojima bi riskirale prenaporan rad. Istini za volju, Zmije su pomalo lijenčine.
U ljubavnim su pitanjima muškarci rođeni u godini Zmije romantični i šarmantni sa smislom za humor, a Zmije ljepšeg spola su obično ljepotice i uspješne žene. No kada Zmija odabere partnera, postat će ljubomorna i posesivna, pa čak i kada više neće voljeti tog partnera. Ako bude odbačena, to će joj biti najgori udarac i njen će nježni ego patiti. Zmija uvijek mora biti dobrodošla, prihvaćena i uvažena od ljudi s kojima dolazi u kontakt. Zmijama treba mnogo sigurnosti.
Slavne osobe:
Ljudevit Gaj

(1809–72), vođa Hrvatskoga nar. preporoda i književnik. U protivljenju militantnom madž. nacionalizmu prihvatio ilirsko ime za sve Južne Slavene. 1830. iznio prijedlog pravopisne reforme (Kratka osnova horvacko-slavenskoga pravopisanja), 1835. pokrenuo Novine horvacke (od 1836. Novine ilirske) s tjednim knjiž. prilogom Danica horvatska, slavonska i dalmatinska. 1836. izdao proglas o prihvaćanju štokavštine i novoga pravopisa. Istaknuo se i u zbivanjima 1848., ali nakon toga gubi popularnost.
Pablo Picasso

(pr. prez. Ruiz y Picasso) (1881–1973), španj. slikar, grafičar i kipar; od 1904. djelovao u Francuskoj; začetnik kubizma (s G. Braqueom). Njegov golemi opus obuhvaća više stvaralačkih faza: »modru« (do 1904), »ružičastu« (1905–06), kubističku (od 1907), fazu vraćanja klas. modelaciji (1917 –23), nadrealističku (od 1930), ekspresionističku (o. 1937). Poslije 1945. bavi se intenzivno i keramikom i kiparstvom. I u dubokoj starosti eksperimentira i otkriva nove oblike stvaranja, potvrđujući se kao svestrani lik. stvaratelj 20. st. Obitelj harlekina; Gospođice iz Avignona; Guernica; Rat i mir.
Vlaho Paljetak

(1893–1944), hrv. šansonijer i skladatelj zabavne glazbe; sam je izvodio svoje sentimentalno obojene pjesme: Marijana; Fala; Popevke sem slagal; Adio, Mare.
Miroslav Krleža

(1893–1981), hrv. književnik; pjesnički razvoj od ratne i socijalne lirike te simbolističkih poema do impresivne zbirke u staroj kajkavštini Balade Petrice Kerempuha; nakon simbolističkih i ekspresionističkih drama (Michelangelo; Kolumbo; Golgota; Kraljevo; U logoru; Vučjak) dramska trilogija o slomu građanske obitelji (Gospoda Glembajevi; U agoniji; Leda) te poslijeratni Aretej. U prozi prednjači modernistički roman Povratak Filipa Latinovicza; romani Na rubu pameti, Banket u Blitvi, Zastave društvena su i intelektualna kronika 20. st.; esejist u širokom rasponu tema i ideja; nadahnuti dnevnički i memoarski zapisi. Izdavač i urednik značajnih knjiž. i društv. časopisa. Utemeljitelj (1950) i dugogodišnji ravnatelj Leksikografskog zavoda koji danas nosi njegovo ime.
John Fitzgerald Kennedy

(1917–63), am. državnik; član Demokratske stranke, zastupnik Massachusettsa u Predstavničkome domu (1946., 1948., 1950) i Senatu (1952). Predsj. SAD od 1960; popularnost stekao svojim programom reformi (New Frontier) u zdravstvu, prosvjeti i, osobito, u ostvarenju pune građ. ravnopravnosti za Crnce; zauzeo se i za novi pristup u odnosima sa SSSR-om (Sporazum o zabrani nuklearnih pokusa, 1963); ubijen u atentatu u Dallasu.
Audrey Hepburn

(1929–93), am. film. glumica niz. podrijetla; tumačila osjećajne žene sklone »pokroviteljskim« starijim muškim likovima. Praznik u Rimu; Sabrina; Ljubav poslijepodne; Doručak kod Tiffanya; Moja draga lady; Šarada.