
Revni Vol
Ljudi rođeni u godini Vola radišni su i ustrajni: svakom zadatku mogu posvetiti više vremena i prionuti na njega s više truda no ostali ljudi. Vjeruju u sebe i skloni su gotovo sve svrstati u dvije osnovne skupine: u dobro ili u zlo. Svoje visoke standarde postavljaju kao model svima i često osuđuju one koji s njima ne žele dijeliti iste ideale.
Volovi nisu društvene životinje, pa će i na zabavi biti tihi. Mada se doimaju smireno, Volovi su ustvari jednolični, no impulzivni kada su ljutiti. Sposobni su za strahovite svađe, te je stoga bolje ne izazivati ih.
Volovi su promatrači i imaju izvrsno pamćenje, pa su dobri u izvještavanju o apsolutno svemu što su vidjeli. Probate li upitati nekog rođenog u godini Vola da li se sjeća ljudi na nekom tulumu prije osam mjeseci, vrlo vjerojatno će vam poimence sve nabrojati.
Volovi su izvrsne osobe u kući, a u poslu mogu uspjeti u umjetnosti, ugovaranju poslova ili prodaji nekretnina, zahvaljujući svojoj kreativnosti. Kako su inteligentni i spretnih ruku, mogu uspjeti i kao kirurzi.
Kako su Volovi tvrdoglavi i dogmatični vjeruju svojim odlukama i nikada se ne kaju. Vrlo su vezani uz obitelj. Često im se događa da shvate kako ih bliski ljudi ne razumiju, no kako su strpljivi i pažljivi svejedno će vam biti najbolji prijatelji.
Volovi su vrlo odgovorni i privrženi, a rijetko ljubomorni. No biti će ljubomorni ako su ugrožena njihova prava: vjernost muža, odnosno žene, smatraju svojim pravom. Obiteljski su ljudi, konzervativni i pošteni.
Slavne osobe:
Johann Sebastian Bach

(1685–1750), njem. skladatelj; potomak obitelji sa stoljetnom glazbeničkom tradicijom. Doveo do zaključnog vrhunca razdoblje glazb. baroka usavršivši i produbivši sva tadanja sredstva izraza (kontrapunktske tehnike, harmonija, instrumentacija) i oblike (koncert, suita, sonata, fuga, kantata i dr.) i sjedinivši u sveobuhvatnu cjelinu raznorodne njem., franc. i tal. stilske elemente. Ujedno je neiscrpnim bogatstvom i maštovitošću izraza ostvario djelo trajne općečovječanske vrijednosti koje je postalo ishodištem razvoja glazb. smjerova novijega doba (neobarok, neoklasika). Njegov golemi opus, sačuvan samo djelomice, obuhvaća: 6 Brandenburških koncerata; desetak glasovirskih i violinskih koncerata; komorne sonate i suite; više zbirki glasovirskih preludija i fuga (Das Wohltemperiertes Klavier); suite; partite; orguljska djela; više od 200 kantata; muke po Ivanu i Mateju; mise; zborne koralne obradbe i fuge.
Antonín Dvořak

(1841–1904), češ. skladatelj; s B. Smetanom utemeljitelj češ. nac. stila u glazbi. Kasnoromantik, izvorno nadareni melodičar i vješt instrumentator; izgradio češ. simfonijsku, koncertnu i komornu glazbu te oratorij. 9 simfonija (IX. u e-molu Iz novoga svijeta); Slavenski plesovi; simfonijske pjesme; koncerti za glasovir, za violinu i za violončelo; gudački kvarteti; opere (Rusalka); oratorij Sv. Ljudmila; Rekvijem; Stabat Mater; dvopjevi; solo-pjesme.
Vincent Van Gogh

(1853–90), niz.-franc. slikar; preteča eur. ekspresionizma; slikao žarkim bojama i temperamentnim potezima (pejzaži, portreti, autoportreti, interijeri, motivi s cvijećem). Seljaci uz zdjelu krumpira; Na pragu vječnosti; Zvjezdana noć; Cesta s čempresima.
Charles Spencer Chaplin

(zvan Charlie Ch.) (1889–1977), am. film. glumac i redatelj engl. podrijetla. Kratkometražnim komedijama s popularnim likom melankoličnog skitnice Charlota (1914–22), te dugometražnim cjelovečernjim remek-djelima (Dječak; Potjera za zlatom; Svjetla velegrada; Moderna vremena; Veliki diktator; Gospodin Verdoux) svrstao se među klasike svj. filma; djela su mu nadahnuta idejama humanosti i pravde za »malog čovjeka«.
Ante Pavelić

(1889–1959) hrv. političar; odvjetnik. Protivnik velikosrp. politike Karađorđevića; nakon zavođenja šestosiječanjske diktature kralja Aleksandra I. 1929. emigrirao u Italiju. Pod utjecajem tal. fašizma u inozemstvu se posvetio organiziranju ustaškog pokreta, koji je za cilj imao borbu protiv režima Karađorđevića i stvaranje neovisne hrv. države. Nakon ubojstva kralja Aleksandra I. u Marseilleu (1934) osuđen na smrt u odsutnosti. U tal. zatvoru ostao do 1936., kada je oslobođen, ali mu je bila zabranjena svaka polit. djelatnost. U jeku travanjskog rata 1941. pod zaštitom sila Osovine došao na čelo novouspostavljene hrv. države (Nezavisna država Hrvatska), pošto je to V. Maček odbio, i na tom položaju ostao tijekom njezina trajanja. Zagreb i zemlju napustio je u bijegu 6. svibnja 1945., a potom iz Austrije emigrirao u Argentinu; umro u Madridu. Od 1945. poticao svoje pristaše na borbu protiv komun. vlasti u novoj jugosl. državi, ali nije imao većeg utjecaja. Osim što je svoj dolazak na vlast 1941. platio prepuštanjem hrv. obale i nekih otoka Italiji, te nizom drugih ustupaka silama Osovine, i njegova unutarnja politika stvaranja etnički čiste i nacionalno kompaktne države (prihvaćanje rasnih zakona, organiziranje koncentracijskih logora) imala je sve više protivnika među njegovim podanicima organiziranima u antifašističkome pokretu.
Walt Disney

(1901–66), am. animator, redatelj i producent. Slavu stekao kao kreator crtanog filma; stvorio popularne likove Mickeyja Mousea, Donalda Ducka i dr. Cjelovečernji filmovi: Pinocchio; Fantazija; Slonić Dumbo; Bambi; Pepeljuga; Dama i skitnica; Petar Pan; Trnoružica i dr.
Dobriša Cesarić

(1902–80), hrv. književnik; istaknuto ime suvremene hrv. lirike; produžio i oplemenio lirsku tradiciju hrv. moderne. Pjesnik urbanih motiva i socijalnih protesta, u izrazu vjeran vezanom stihu. Slap; Spasena svjetla; Povratak; Osvijetljeni put; Izabrane pjesme.