Nemirni Štakor
Ljudi rođeni u godini Štakora šarmantni su i agresivni. Znaju se izraziti i ponekad su brbljavi. Vole ići na zabave i često će provoditi vrijeme u čavrljanju s prijateljima. Ipak, Štakor ponekad može biti tih i miran, mada ga je teško uloviti u tom raspoloženju.
Štakori obično imaju više znanaca no pravih prijatelja, te one koji su im bliski poštuju i cijene. Kad im jednom postanete bliski prijatelj, ponašat će se prema vama kao da ste obitelj. Štakori su samodostatni i svoje probleme ne dijele s drugima. Čak i u trenucima kada su pričljivi neće se nikome povjeriti.
Iako ponekad zli, uskogrudni i malograđanskog izgleda, Štakori su ipak iskreni. Uvijek svoj život mogu učiniti uspješnim, ako uspiju ovladati svojim vječnim nezadovoljstvom i željom da uvijek žive za sadašnji trenutak.
Štakori su dovitljivi, pa će većina njih postići više u 24 sata nego ostali smrtnici u više dana. Povjerljive su osobe i obično imaju dobre instinkte. Tvdroglavi su i prednost daju svojim vlastitim životnim pravilima ne mareći za ostalo. Raditi sa Štakorima je težak zadatak jer su oni jednostavno stopostotni perfekcionisti.
Štakori su vrlo organizirani i nadareni, pa je to vjerojatno i razlog zašto su dobri političari ili uspješni poslovni ljudi. Štakori se ne mogu obogatiti, jer kako nešto zarade tako to i potroše. To možda objašnjava izuzetnu opreznost Štakora kada posuđuje novac. Ako kada posudite novac od Štakora, nemojte se iznenaditi visokim kamatama.
Mada nisu romantični, Štakori su senzualni i puni ljubavi. Štakora je teško prozrijeti na prvi pogled, jer imaju snažan zaštitni oklop. Iako nisu laki za suživot, vrijedni su naše ljubavi – pitajte bilo koga čiji je ljubavnik, roditelj, dijete ili prijatelj Štakor. Vrlo su odani i predani svojim obiteljima.
Slavne osobe:
Joseph Haydn
(1732–1809), austr. skladatelj; najstariji od trojice velikana bečke klasike. U prvom redu instrumentalni glazbenik, dao klas. oblik simfoniji, gudačkom kvartetu i glasovirskoj sonati izgradivši višestavačnu cikličku formu i sonatni stavak. Tematika mu je pjevna, bliska nar. melosu (rodom je iz Gradišća; neke su mu teme hrv. podrijetla). 104 simfonije; 83 gudačka kvarteta; koncerti; divertimenti; trija; 52 glasovirske sonate; oratoriji Stvaranje i Godišnja doba; više od 20 opera; mise; zborovi; pjesme.
Lav (Lev) Nikolajevič Tolstoj
(1828– 1910), rus. književnik. Potomak stare plemićke obitelji. Duboko razočaran društvom u kojemu je živio, vratio se tradiciji i nastojao se približiti rus. patrijarhalnom seljaštvu. Nepoštedan je kritičar vlasništva, crkve, države. Zagovarajući evanđeosku ljubav, moralno samousavršavanje pojedinca i pasivno protivljenje zlu, T. dolazi u sukob s carskim vlastima i službenim pravoslavljem te ga 1901. Sinod isključuje iz crkve. Autor romana Rat i mir, Ana Karenjina i Uskrsnuće, trilogije Djetinjstvo, Dječaštvo, Mladost, ciklusa novela (Sevastopoljske pripovijesti), drama u kojima iznosi problematiku rus. sela (Vlast mraka; Plodovi prosvjete). Jedan od najvećih romansijera svjetske književnosti. T. je svojim djelom utjecao i na naše pisce (hrv. »naturalistička« drama), a ideologijom na S. Radića.
Pjotr Iljič Čajkovski
(1840–93), rus. skladatelj, kasnoromantik. U svom opusu obuhvatio sve glazb. vrste te spojio oblike i tehnike zapadnoeur. glazbe s melodikom i ritmikom rus. značaja. Razvio naglašeno ekspresivan, pretežito lirski izraz, široko raspjevanih melodijskih linija, raskošna orkestralnog kolorita. 6 simfonija; glasovirski i violinski koncerti; uvertire Romeo i Julija i 1812; Melankolična serenada; Talijanski capriccio; baleti Labuđe jezero, Trnoružica i Ščelkunčik; opere Evgenij Onjegin i Pikova dama; komorne i glasovirske skladbe; zborovi; solo popijevke.
Vjekoslav Majer
(1900–75), hrv. književnik; pisao poeziju, romane i feljtone; jednostavnim izrazom obrađivao zagrebačku periferiju. Romani: Pepić u vremenu i prostoru; Život puža; Dnevnik Očenašeka.
Gene Kelly
(pr. ime Eugene Curran K.) (1912), am. film. glumac i redatelj; uz F. Astairea, najpopularniji glumac-pjevač-plesač film. musicala. Gusar; U grad!; Amerikanac u Parizu; Pjevajmo na kiši.
Ante Peterlić
(1936), hrv. teoretičar filma; bavi se film. teorijom (Pojam i struktura filmskog vremena; Osnove teorije filma); režirao film Slučajni život; gl. urednik Filmske enciklopedije Leksikografskog zavoda »Miroslav Krleža«.