Moćni Tigar
Ključne riječi u opisu Tigra su rođeni vođa. Uvijek sve predvode i najčešće su oni ti koji uzvikuju: »Idemo!« Plemeniti su i neustrašivi, pa ih čak i neprijatelji cijene zbog hrabrosti.
Tigrovi su odlučni borci, sposobni su suprostaviti se jačem za ono što misle da je ispravno. Mada zbog sitnica mogu biti sebični s vremena na vrijeme, sposobni su biti vrlo darežljivi. Tigrovi su nepredvidljivi, uvijek napeti i vole se uvijek žuriti.
Tigrovima je teško odoljeti zbog njihovog privlačnog karaktera i zbog njihove autoritativnosti, što im daje određenu prednost. Tigar je istovremeno žestok i smiren, srdačan i strašan, Tigar je neustrašiv u opasnim situacijama i povodljivo nježan u tajnovitim, neočekivanim prilikama.
Tigrovi su vrlo povjerljivi, a ponekad u tome čak i pretjeruju. Iako vole dogodovštine i ovisni su o uzbuđenjima, nije dobra ideja izazivati Tigrovo povjerenje: oni vole kada ih drugi slušaju, ali ne vole biti poslušni.
Tigrovi su užurbani ljudi i uvijek brzaju dobro obaviti posao, pa obično rade sami. Vole raditi, marljivi su i dinamični. Ako Tigru date zadatak, on će biti obavljen sa zanosom i učinkovito. Tigrovi zarađuju, no osobno nisu zainteresirani za novac. A ionako se za nj ne trebaju brinuti, jer kad se Tigar zabrine da novca više nema, pojavi ga se još.
Tigrovi su osjetljivi i emocionalni. Sposobni su žarko ljubiti, no u tome će pretjerivati. Tigrovi čuvaju svoj teritorij i posesivni su, pa ako ste mu prijatelj tražit će od vas da budete s njim u bitci protiv negativaca, a kako su Tigrovi tako zadivljujući, to ćete često i učiniti. Kao ljubavnici, Tigrovi su strasni i romantični, no stvarni izazov im je shvatiti pravi smisao umjerenosti.
Slavne osobe:
Marco Polo
(1254–1324), venecijanski istraživač (prema jednom dokumentu iz 15. st. podrijetlom s Korčule); proputovao sr. Aziju (Pamir, Gobi) i Kinu (1271–75); u 17 god. službe kod Kublaj-kana proputovao Daleki istok; 1292–95. vraća se u Veneciju. Njegovi doživljaji koje je zapisao Rusticello iz Pise (Milijun) bili su osnova za izradbu portulana Azije.
Ludwig van Beethoven
(1770–1827), njem. skladatelj; posljednji od trojice velikih majstora bečke klasike. Polazi od klas. instrumentalnih oblika sonate, kvarteta i simfonije kako su ih izgradili njegovi prethodnici J. Haydn i W. A. Mozart te ih formalno i sadržajno proširuje i preobražava, prožimajući ih dramatskim akcentima (jaki kontrasti) i obogaćujući elementima polifonije i slobodne fantazije. Proveo čvrsto tematsko jedinstvo cikličkog sonatnog oblika i izgradio vlastiti simfonijski stil, zasnovan na jezgrovitoj tematici, bogatoj motivičkoj razradbi, kontrastnoj dinamici. Na taj način stvorio temelje na kojima grade romantičari iako je sam u biti ostao klasik: sačuvao je klas. ravnotežu između sadržaja i forme. 9 simfonija; 5 klavirskih koncerata; koncert za violinu; uvertire (Leonora I–III; Egmont); opera Fidelio; Missa solemnis; 32 klavirske sonate; 16 gudačkih kvarteta.
Karl Marx
(1818–83), njem. filozof i ekonomist; potekao iz građanske obitelji; utemeljitelj koncepcije modernog socijalizma i komunizma (zajedno s F. Engelsom). Razvio kritiku klas. filoz. idealizma, a u svoju filozofiju preuzeo Hegelov pojam otuđenja, iz kojega je sustavno izveo kritiku i novo određenje biti čovjeka i njegova odnosa prema prirodi i društvu. Posebno se bavio proučavanjem polit. ekonomije, te je djelom Kapital dao kritiku kapitalističkog načina proizvodnje i reprodukcije cjeline života. Naglašava teoriju viška vrijednosti u procesu materijalne reprodukcije života, objašnjava njime klasne sukobe, a ovima opet povijest. Drži da je »komunizam kao zbiljsko dovršenje povijesti« i cilj i proces; on ga sam nije opisao ni dao upute kako ga ostvariti; njegova predviđanja glede razvoja kapitalizma i socijalizma uglavnom se nisu ostvarila. Kritika Hegelove filozofije prava; Ekonomsko-filozofski rukopisi; Komunistički manifest; Teze o Feuerbachu; Njemačka ideologija; Kapital.
Petar Preradović
(1818–72), hrv. književnik; uz Mažuranića i Vraza najznačajniji pjesnik hrv. preporoda; odškolovan na velikim predstavnicima eur. romantizma; rodoljubne pjesme (Putnik; Pozdrav domovini; Djed i unuk), pjesme slavenstvu i jeziku (Rodu o jeziku), ljubavna i refleksivna lirika; misaoni ep Prvi ljudi; versifikatorska raznovrsnost i stilogenost neologizama.
Oktavijan Miletić
(1902–87), hrv. film. snimatelj i redatelj; tvorac hrv. filma između dva rata; snimio i režirao igrani film Lisinski.
Elizabeta II.
(1926), brit. kraljica od 1952; kći Đure VI. Za njezina vladanja mnoge su se brit. kolonije osamostalile te priključile Commonwealthu.
Marilyn Monroe
(pr. ime Norma Jean Mortenson/Baker) (1926–62), am. film. glumica; najveći »seks-simbol« Hollywooda. Muškarci više vole plavuše; Niagara; Sedam godina vjernosti; Autobusna stanica; Neki to vole vruće; Neprilagođeni.